PISMO: KRATKA POVIJEST OD ZAPADA DO ISTOKA

Pisanje je sastavni dio bilo kojeg jezika i možda je upravo jedna od najcjenjenijih vještina koju su ljudi ikad razvili. Ako ste jezikoslovac, pisanje će biti sastavni dio vašeg rada, bilo da prevodite romane ili pišete bilješke koje ćete ponijeti sa sobom na tumačenje. Čak i ako se ne bavite jezikom kao stručnjak, pisanje sigurno i dalje igra veliku ulogu u vašem životu jer ipak, znanje pisma potrebno nam je u raznovrsnim prilikama; od sastavljanja popisa za shopping, pa do objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.

Pisanje, za razliku od govora za koji imamo urođenu predispoziciju, je vještina koju su ljudi sami morali steći. Smatra se da se govorni jezik razvio desetke tisuća godina prije pisane forme. S druge strane, dokazi o najranijim korijenima pisanja potječu iz oko 3000. g. pr. Kr., u Egiptu i Mezopotamiji, a odvojeno otprilike u isto vrijeme u Kini. Kao jedno od najranijih pisama, najpoznatije je klinasto pismo ili klinopis kojim su se služili drevni Sumerani. Klinastim pismom pisalo se po glinenim pločicama, a  otisci su imali oblik klina, po čemu je samo pismo i dobilo ime.

No možda će vas iznenaditi manje poznata činjenica o postojanju jednog ranijeg pra-pisma otkrivenog u našoj regiji – vinčanskih simbola. Naime, u Vinči kraj Beograda otkriveni su ostaci keramike i oruđa koji se pripisuju vinčanskoj kulturi, prapovijesnoj kulturi kasnog neolitika i ranog neolitika, od između 5300. i 4400. pr. Kr. koju je otkrio srbijanski arheolog Miloje Vasić 1908. godine.

Vinčanski simboli pronađeni su na fragmentima posuda i figura oko 5000 g. pr. Kr, te iako se mnogi povjesničari slažu kako ti simboli ne predstavljaju pismo u pravom smislu te riječi, ovi simboli ipak su bili važna preteča budućim sustavima pisanja na ovim prostorima.

Dakako, ako govorimo o pismima s naših prostora, ne možemo ne spomenuti glagoljicu i ćirilicu. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Autori ovog pisma su Ćiril i Metod, bizantski misionari koji su na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavili prilagođeno pismo i prevodili crkvene knjige.

Bašćanska ploča, jedan od najpoznatijih i najstariji starohrvatskih spomenika, pisana je upravo na glagoljici te predstavlja najvrjedniji spomenik rane hrvatske povijesti.

Ćirilica, s druge strane, je pismo koje je osmišljeno nakon glagoljice kako bi se Sveto Pismo približilo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Naime, glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. Glagoljica se u moderno vrijeme više ne koristi, no ćirilica se do dana današnjega zadržala u mnogim državama istočne Europe, te sjeverne i središnje Azije poput Rusije, Srbije i Kazahstana.

Najrasprostranjenije pismo danas zasigurno je latinica. Preteča latinice, ali i aramejskog pisma i grčkog alfabeta bila je fenička abeceda. Sustav je koristio simbole za predstavljanje suglasnika, a putujući trgovci koji su ga koristili za vođenje evidencije proširili su ga po Sredozemlju. Feničko se pak pismo razvilo iz staroegipatskih hijeroglifa, pisma koja se sastojalo od mješavine znakova koji su predstavljali glas ili slog te logograma, znakova koji su predstavljali po jednu riječ ili pojam.

Pričamo li o logogramima, neizbježno je okrenuti se k istoku i spomenuti kinesko pismo ili hànzì. Kinesko pismo smatra se najstarijim kontinuirano korištenim sustavom pisanja na svijetu. Postoji već oko 3000 godina, a zahvaljujući širokoj rasprostranjenoj uporabi u istočnoj Aziji, smatra se jednim od najučestalije korištenih pisama. Zbog povijesnog utjecaja Kine na Japan, kineski znakovi koriste se i u japanskom jeziku gdje se nazivaju kanji [kandži], a koriste se uz još dva slogotvorna pisma pod nazivom hiragana i katakana koja su se također razvila iz kineskog hànzìja. Ako mislite da je naučiti tri pisma zahtjevan posao, zaprepastit će vas činjenica da ako želite znati pročitati novine na japanskom, trebat će vam znanje od otprilike čak 2000 kanji znakova.

Za zapadnjake naviknute na sustave pisanja gdje broj znakova u pismu ne prelazi dvoznamenkasti broj, učenje istočnoazijskih jezika može predstavljati znatan pothvat, no ako pak želite naučiti korejski, možete odahnuti jer se Korejci koriste hangulom, odnosno, abecedno-slogotvornim pismom koje je po predaji 1446. načinio kralj Sejong [Sedžon] koje ima 51 znak koji se geometrijski slažu u slogotvorne cjeline.

Ako se kojim slučajem nađete u situaciji da Vam treba pomoć pri odgonetavanju značenja dokumenta pisanog Vama nerazumljivim pismom, nebitno radi li se o ćirilici, hangulu ili kanji znakovima, uvijek se možete obratiti našoj agenciji Orbita te ćemo Vam pomoći pronaći vrsne prevoditelje ili sudske tumače koji će Vam pružiti usluge prijevoda i transliteracije na željeni jezik i pismo.

Možete nas pronaći u Martićevoj 67 (Zagreb) ili nas kontaktirati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci možete pronaći na adresi – Ćikovići 109, Kastav, a kontaktirati na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

IT′S SHOWBUSINESS BABY! 🎉

 

„There′s no business like show business“. Još je davne 1946. godine, jedan od najvećih američkih kompozitora Irvin Berlin predstavio standard booma koji se tada odvijao u američkoj kinematografiji i glazbenoj industriji. Isto tako, vrlo vješto je opisao i važnost doze glamura, ushićenosti i posvete detaljima u svrhu promocije, gledano iz konteksta show businessa.

Danas, show business doživljava i prolazi kroz brojne faze, ali cilj je bio i ostao: privući pozornost, oduševiti i PRODATI blještavilo.

Poneku dozu show  businessa odnosno njegovih karakteristika, poput domišljatosti, usmjerenosti ili ekscentričnosti valja pokazati i primijeniti na svoj business – kakav god on bio. Naravno, tržište od Vas ne traži redove vatrometa i mjuzikle s Broadwaya, već odgovarajući sadržaj koji će biti potkrijepljen odgovarajućim marketinškim kanalima u različitim medijima, na digitalnim društvenim mrežama i na raznim drugim internetskim platformama, kako bi se Vaša vrhunska usluga ili proizvod lakše probio na neumoljivo tržište.

Kvaliteta je, naravno iznimno bitna, ona garantira za Vaš proizvod/uslugu, daje vrijednost za novac, ističe unikatnost i originalnost, dokazuje istinitost onoga što Vi tvrdite da posjeduje.

Dobra promocija Vam pomaže u izuzimanju od ostalih ponuditelja, ona je malen i vješt glasnogovornik, dobro poznaje područje u kojem djelujete, upoznata je s Vašim cjelokupnim asortimanom, stoji iza Vašega proizvoda i usluge, brendira ga, ističe, zna kako se postaviti u škakljivim situacijama, zna iskoristiti prilike tržišta, ublažiti slabosti, a snage istaknuti. Dobar promotivni sadržaj je zlata vrijedan, a stručni tim iz Orbite će Vam to i dokazati. Zvijezde našeg showbusinessa su redom iz područja marketinga – usmjerenog na sadržaje koje nudimo i koji će pomoći Vašim zvijezdama malih i srednjih businessa:

  1. Blog
  2. On-line PR objave
  3. Sadržaj vašeg Web-a

 

PONEŠTO O NAŠIM ZVIJEZDAMA…  

Namjera bloga je da informira, stručno analizira i razradi određenu temu te da u krajnjoj liniji istakne ono što je Vama bitno na Vašem Web mjestu i u drugim medijima. Teme su vezane uz Vaš business ili komplementarne s njim. Od Vas dobivamo određene smjernice kojih se držimo od samog početka, a potom se kreativno razuzdamo, obavimo „brainstorming“ 🧠 i bacamo se na ✍️.

Uz blog još jedan član PR tima je i PR objava na raznim kanalima (PR članci), prije svega na portalima, sa svrhom informiranja javnosti o novostima u Vašem poslovanju  za internetske tražilice i društvene mreže.

Web sadržaj podrazumijeva sastavljanje sadržaja za Vaše Web mjesto. Ovakav zadatak je poprilično iscrpan i predstavlja veliki zalogaj za svakoga tko poželi pokrenuti vlastiti business. Naš zadatak u ovom slučaju je originalno pobrojati, opisati što nudite, dati do znanja zašto su Vaši proizvodi i usluge korisni i potrebni, koja su Vaša postignuća i čime se još ponosite, gdje Vas naći i kako doći do Vas, razraditi blog na neku temu, sastaviti određenu ponudu za Vaš web shop itd.

 

KOME JE OVAKAV NAČIN PISANJA ZANIMLJIV?

Ovakvi načini pisanja posebno su zanimljivi za one koji se bave poslovima u turizmu 🌎, koji se žele baviti (ponuditeljima raznih vrsta turizma) i s turizmom povezanim djelatnostima (proizvodnim i uslužnim djelatnostima) poput gastronomije, enofilije, prirodne kozmetike sa OPG-ova, turističkih i ugostiteljskih objekata, turističkim uslugama, poslovanje turističkih agencija i ostalih dionika u turizmu.

Zanimljivo može biti i ostalim dionicima javnog sektora koji nisu usko povezani s turizmom. 👍

Da zaključimo, svi ste dobrodošli!

Ove spomenute novine daju Vam razlog da nas posjetite u Zagrebu u uredu u Martićevoj 67 (2. kat) na Kvaternikovom trgu, ili u uredu u Kastvu (Rijeka, Ćikovići 109). Ako Vam se pak ne da putovati i pješačiti,📞 nas na broj za Zagreb +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, za Rijeku +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, ili zaposlite svoje prstiće pa nam napišite @📧 na zagreb@orbitaprijevodi.com, odnosno info@orbitaprijevodi.com, radnim danom od ponedjeljka do petka, od 09:00 do 17:00 h.⏳

Daleki rođaci: Utjecaj drugih naroda na hrvatski jezik te njihova sinergija

Hrvatska – europski dragulj u središtu starog kontinenta. Portret s tisuću lica, satkan od zaštićenih materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih znamenitosti, koje datiraju iz doba prapovijesti pa sve do novije povijesti. Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnošću prirodnih ljepota gdje svaka za sebe priča određenu unikatnu priču. Klimatski raznovrsna, uspješno vlada svim godišnjim dobima, a geografske boje dijeli na sofisticirani sjever, moderni zapad, živopisan istok te temperamentni jug. Hrvatska je zemlja s istančanim okusom za vrhunsku i raznobojnu gastronomiju, tradicijska pića, a dom je i brojnih izuma poput izmjenične struje, padobrana, turbine, penkale, kravate i ostalih. Srčanost i ponos je ono što karakterizira prosječnog Hrvata, koji poštuje tradiciju, ali i raznolikost oko sebe. Zemlja je i sportskih talenata od nogometa preko dvoranskih sportova poput gimnastike, atletike, vodenih i zimskih sportova te umjetnički i kulturno uzvišena. Stoga, zbog svega navedenog, možemo tvrditi kako Hrvatska izaziva popriličan interes javnosti, i to još zahvaljujući turizmu koji promocijom svih prirodnih i kulturnih blagodati utječe na osviještenost i interes mnogih segmenata tržišta.

Ipak, zbog utjecaja mnogih drugih naroda kroz povijest, možemo kazati kako je Hrvatska prigrlila brojne navike u ponašanju i značajkama u jeziku koji izvorno ne potječu s naših prostora. Hrvatska zajedno sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Bugarskom, Rusijom i sl. dijeli verbalne i pisane sličnosti, a razumijevanje je vrlo dobro ili gotovo idealno. Tako je primjerice mađarizam/hungarizam zbog povijesnih okolnosti, vjerojatno i najzastupljeniji s posuđenicama uz slavizme kada razmatramo prostor bliži Hrvatskoj. Neki od mađarizma su: bunda (krzneni kaput) „lopov“ (kradljivac), „soba“ (prostorija) i sl.

S nešto daljeg, orijentalnog područja poput Turske, prisvojili smo riječi i žargonizme za koje se ne koriste hrvatske inačice riječi ili one gotovo ne postoje. Neki od usvojenih prilagođenica (turcizma) su: „čaj“ (topli biljni/voćni napitak), „šećer“ (slador), „džezva“ (posuda za kuhanje napitaka), „džep“(-ušiven/našiven tkaneni dio na odjeći), „sat“ (ura), „bećar“ (mladi neženja, samac, veseljak) i sl., kao i pristranost Hrvata kavi/čaju i provođenju vremena „na kavi“. No na tipičan hrvatski način 😊.

Brojne suvremene europske države također su, kroz povijest, utjecale na hrvatski jezik. Jedna je tih zemalja je i Njemačka, od koje smo, osim, ljubavi prema pivu i ostalim pivskim prerađevinama, i perec pecivima, usvojili i mnoge njemačke izraze poput: „beštek“ (pribor za jelo), „čušpajz“ (varivo), „fen“ (sušilo za kosu), „rikverc“ (unatrag) itd. Procjenjuje se kako u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizma koje Hrvati koriste u svakodnevnoj komunikaciji, što je značajna zastupljenost. Nadalje, brojne riječi iz engleskog jezika postale su internacionalizmi zbog tehnoloških dostignuća pa se tako i u Hrvatskoj obavezno koriste, zamjenjujući hrvatsku inačicu, poput primjerice riječi „blog“ (internetski dnevnik ili digitalni dnevnik), „brand“ (marka), „link“ (poveznica), „event“ (događaj) itd. Zatim, u pojedinim sjevernim dijelovima Hrvatske mogu se čuti i neki stari izrazi koji neodoljivo podsjećaju na engleske poput „fajn“, npr.  „Ona je baš fajn“ odnosno „Ona je baš dobra“ (eng. fine“- dobro). Osim proizvodnje visokokvalitetnih vina i sireva, poput onih u Francuskoj, Hrvati u verbalnoj komunikaciji proizvode i posuđenice iz francuskog poput „kamion“ (veliko vozilo, fran. “chamion”), „marš“ (pokret, fran. ”marche”), „šofer“ (vozač, fran. ”chaufer”), „parfem“ (miris, fran. ”parfumer“). Talijanizmi su također vrlo zastupljeni na zapadu Hrvatske  odnosno u Istri, te na jugu Hrvatske tj. u Dalmaciji. Talijanizmi kao što su „barka“ (čamac), „pjat“ (tanjur), „šporko“ (prljavo), „šjor“ (gospodin) i sl., spretno su se udomaćili u narječje čakavštine i ikavske govore.

Jedan od egzotičnijih ako ne i najegzotičniji jezik uz turski je i perzijski jezik, za kojeg nemamo tuđice, ali pregledavajući mnoge znanstvene, arheološke i povijesne članke te istraživanja povjesničara i znanstvenika iz područja genetike, korisnici Interneta mogu doći do zanimljivih teorija o tome kako porijeklo Hrvata seže u doba stare Perzije uz ostale poznate, priznate i diskutabilne teorije o slavenskom podrijetlu.

Tako se prema nekim istraživanjima smatra kako ime Hrvati vuče korijen iz iranske ili arijske riječi koje se kasnije pretvorilo u „Harahwaiti“. Smatra se kako navedeni podatak  datira iz 3750. godine prije Krista, a u jednom rukopisu koji datira iz 1370. pr. Kr. spominju se Hrvati i njihov jezik kao „Hurrvuhe“. Potom, ista teorija opisuje i seobu te dolazak Hrvata na današnje područje kao i prihvaćanje slavenskog jezika i naziva nakon osvajanja prostora.

Ova teorija, kao i mnoge druge, koje ugledaju svjetlo dana na brojnim portalima otvaraju brojne diskusije, no „dok je svijeta i vijeka“ bit će i utemeljenih i neutemeljenih pretpostavki. Iako je evidentno kako nas dijele brojne kulturološke, geografske, vjerske, demografske i ostale razlike, ne može se uskratiti činjenica kako i Republika Hrvatska i Republika Iran raspolažu jedinstvenim prirodnim i kulturnim ljepotama, a ljepota dobrih odnosa i komunikacije je u poštivanju i učenju istih.

Stoga, između ostalih, najčešće traženih svjetskih jezika poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog i sl., potom regionalnih kao što su slovenski, srpski, makedonski itd., Orbita nudi i prijevode tzv. egzotičnih jezika.

U toj skupini se uz kineski, indonezijski, hindi našao i perzijski jezik, za sve građane kojima je prijevod spomenutog jezika potreban – uz pomoć naših vrsnih licenciranih prevoditelja agencija ORBITA može osigurati ovjereni prijevod svih dokumenata.

Zato svratite do nas, u Martićevu 67 (Zagreb), kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci pronaći ćete na adresi – Ćikovići 109, Kastav, kontakt br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

Orbita – „Navratite do nas po svoju šalicu prijevoda.“

Čarobni štapić za velike i male bajkovite biznise u turizmu i ostale maštovite poslovne projekte

Danas smo svjedoci sve učestalije i nikad jače globalizacije koja svojim djelovanjem utječe na ispreplitanje, upoznavanje te potrebu razumijevanja među različitim kulturama. Alat svake kulture je jezik, a kultura se izražava jezikom. Zato uspješna i ispravna komunikacija, kako na poslovnoj, tako i na privatnoj razini, uvelike olakšava svladavanje raznih barijera i prepreka u svakodnevnoj i stručnoj komunikaciji.

Turizam, pak, kao poslovni sustav utječe direktno i¬/ili indirektno na raznovrsne gospodarske grane poput poljoprivrede, industrije, prometa, trgovine, graditeljstva te ih istovremeno razvija i promovira kao i cjelokupnu ekonomiju zemlje. Zbog toga je turizam izvrstan alat za razvoj brojnih malih i velikih biznisa usko srodnih i manje srodnih industriji turizma.

Kako bi se spomenuti projekti mogli uspješno implementirati, sama realizacija uključuje veliki napor te učestale jezične barijere između različitih naroda koje mogu za poduzetnika ili poslovne subjekte stvarati značajne prepreke u poslovnoj suradnji, analizi i segmentaciji tržišta, poslovnim projektima itd.

Za rješavanje ovakvih prepreka uz licencirane projektante i konzultantske kuće stoje i vrsni licencirani prevoditelji i sudski tumači kojima prevoditeljska agencija Orbita obiluje. Za svakog pojedinog klijenta Orbita garantira visokom razinom stručnosti prijevoda sve zatražene dokumentacije, između ostalog i striktno poslovne materije.

Unutar svog kišobrana Orbita raspolaže mnogim jezičnim stručnjacima, a lepeza jezika prostire se od najčešće traženih svjetskih poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog i sl., potom regionalnih kao što je slovenski, srpski, makedonski itd., pa sve do egzotičnih kao što su kineski, japanski, indonezijski, arapski, korejski, perzijski.

Stoga, ukoliko imate ideju i želite ju pretvoriti u inovativan turistički projekt (turističke agencije, turoperatori, hotelski i hostelski kompleksi, resorti, razni oblici specifičnih oblika turizma poput ruralnog turizma i pripadajućih etno sela, imanja, OPG-ova i sl.) ili bilo koji drugi, a potrebna Vam je stručna, brza i cjenovno prihvatljiva pomoć oko prijevoda bilo koje vrste, svratite do nas u Martićevu 67 (Zagreb), kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, e-poštom: zagreb@orbitaprijevodi.com.
Za ured u Rijeci, adresa je Ćikovići 109, Kastav, kontakt br.: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-pošta: info@orbitaprijevodi.com za ured u Rijeci.
Orbita  „Čarobni štapić do Vaše staklene cipelice“

Iskustva naših klijenata

1.

Imam potrebu pohvaliti rad agencije, njihovu stručnost, susretljivost te naročito pohvaliti poštivanje dogovorenih vremenskih rokova. Liječnica sam s 15-godišnjim radnim iskustvom, uz rad sam prikupila i različite edukacije, pa mi je bilo teško napisati životopis i motivacijsko pismo, koji ne bi bili opširni, a da ipak predstavljaju moj dosadašnji rad u najboljem svjetlu.

Obratila sam se agenciji ORBITA – Prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn i u vrlo kratkom roku dobila odlično napravljen životopis i motivacijsko pismo s prijevodom na njemački jezik. Djelatnica agencije s kojom sam surađivala oduševila me fleksibilnošću i individualnim pristupom mojim potrebama. Pohvaljujem i iskreno preporučujem svima koji trebaju brzu stručnu pomoć za pisanje i prijevod životopisa.

AMB

 

2.

Osobno sam vrlo zadovoljan s temeljito izrađenim CV-jem koji mi je napravljen u agenciji ORBITA. Profesionalno, detaljno, vremenski brzo i financijski pristojno.

Milan Drenovac, pomorac

 

3.

Za agenciju ORBITA – Prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn imam sve pohvale na uslugu pisanja i prijevoda životopisa i motivacijskog pisma.

Uz ljubaznost i pristupačnost te brzinu određenog posla zahvaljujem Vam i na svakom savjetu i poticaju koje dajete od srca.

Jelena Jeremiš

 

4.

Kako sam se odlučio za traženje posla u inozemstvu, trebao mi je prijevod diploma, sastavljanje  Europass CV-ja i molbe za posao. Naravno da sam o tome proljuškao po internetskim stranicama i uguglavao svašta od sudskih tumača itd. … Da ne nabrajam, iznimno mi je drago da postoji agencija ORBITA – Prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn. Vjerujem da će svojom stručnošću pomoći mnogim ljudima. 🙂 Za dobar CV i molbu treba vremena i dosta informacija te mi je jako drago što rade kako bi napravili dobar posao, a ne samo radi novaca. Sve su obavili kako smo se dogovorili, kao i dodatne izmjene koje nisu dodatno naplatili, što iznimno cijenim. 🙂

Agenciju ORBITA  preporučujem svima kojima su potrebni stručno sastavljeni CV i motivacijsko pismo!

Alen Grgić