Planski jezici: U službi zajedničkog veličanstva

Jezik je glavno i osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. Razvijajući jezik, čovjek razvija svoju svijest kao i svijet oko sebe. Poznavanje i govorenje stranih jezika unapređuje osobni i društveni status pojedinca, daje veće mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, proširuje aspekte i horizonte, utječe na formiranje stavova i perspektiva te jača toleranciju i međusobno razumijevanje. Prilikom odluke o izboru stranog jezika, koji će se učiti, većinom se u obzir uzimaju koristi, koje će znanje tog stranog jezika donijeti, prvenstveno u ekonomskom i profesionalnom smislu, a nakon toga i u kulturnom te sociološkom. Manji broj ljudi odlučuje se na učenje stranog jezika radi „larpurlartizma“, odnosno jezika samog, čije je znanje samo po sebi nagrada. Mnogi ljudi danas žele naučiti strani jezik za tri tjedna ili tri mjeseca, što ukazuje na konzumeristički stav, koji je zahvatio sve pore našeg društva. Jezici se tako promatraju kao roba, koja se treba upotrijebiti u određenu svrhu i koja mora ispuniti određeni cilj. S druge strane, činjenica je da su jezici u službi ljudi te oni sami odlučuju kako će s njima postupati.

Čovjek je oduvijek bio svjestan benefita jezika i nastojao ih je usmjeriti u osobnu i zajedničku korist. Postojanje jednog jednostavnog i lako razumljivog jezika, koji ne bi bio „opterećen“ brojnim nepravilnostima, posebnostima i iznimkama u gramatici, izgovoru i vokabularu, davna je ljudska želja, čiji je krajnji cilj stvaranje boljeg svijeta, u kojem će ljudi, govoreći istim jezikom, biti kulturno i duhovno povezaniji. No, može li se to ostvariti pomoću tzv. umjetnog ili planskog jezika, koji je izgrađen na temelju logičkih principa i koji nastoji jezične „nesavršenosti“ svesti na najmanju moguću mjeru? Pobornici planskih jezika smatraju, da bi veća pravilnost i jasnoća takvih jezika mogla unaprijediti logičko i racionalno razmišljanje, što bi moglo doprinijeti boljem razumijevanju stvarnosti.  Jedni dakle smatraju da je korištenje jednog zajedničkog jezika nužno za daljnji razvoj i napredak čovječanstva, dok su drugi protiv toga te zagovaraju jezičnu raznolikost. Engleski je u današnje vrijeme takav zajednički jezik, neophodan za međusobno sporazumijevanje, no može li neki planski jezik biti dugoročno bolja opcija?

Planski jezik je jezični sustav stvoren na temelju određenih kriterija i predodžbi, a njegova svrha je jednostavnija i lakša komunikacija među ljudima na internacionalnoj razini. U svakodnevnom govoru koriste se još izrazi poput „umjetni jezici“, „univerzalni jezici“, „međunarodni pomoćni jezici“ i sl., međutim izraz „planski jezici“ prihvaćen je od strane stručnjaka te se koristi u stručnoj literaturi. Za lingviste planski i umjetni jezici nisu sinonimi, već su planski jezici podgrupa umjetnih jezika. Naime, pojam umjetnih jezika obuhvaća kako različite jezične sustave, koji se koriste u znanstvenom području, poput primjerice kemijskih formula, tako i programske jezike, koji se koriste na području informatičkih tehnologija. Osim toga, pojam umjetnih jezika djeluje odbojno i budi u ljudima negativne asocijacije.  U širem smislu bi se svi standardni jezici mogli promatrati kao planski jezici, budući da su vokabular, gramatika, pravopis i izgovor pojedinih standardnih jezika posebno normirani i kodificirani i na taj način se vrlo malo i sporo mijenjaju u odnosu na razgovorni jezik. Planski jezici mogu biti apriorni i aposteriorni. Aposteriorni planski jezici nastali su korištenjem jezičnih elemenata iz jednog ili više postojećih prirodnih jezika, dok apriorni planski jezici nisu zasnovani na već postojećim prirodnim jezicima, već je njihov jezični materijal proizvoljno oblikovan.

Krajem 19. st. došlo je do velikog napretka u razvoju planskih jezika. U tom razdoblju nastali su  brojni planski jezici, kao primjerice volapük, esperanto, ido, interlingua, occidental, latino sine flexione i drugi. Većina njih je bila kratkog vijeka, jedino se esperanto izdvojio i polučio određeni svjetski uspjeh. Neprestano se radi na razvoju i usavršavanju novih planskih jezika, a procjenjuje se da danas postoji preko tisuću takvih jezičnih projekata, od kojih velik broj ostane neobjavljen i nikad se ne razvije u pravi jezik. Idealan planski jezik bi trebao biti jednostavan za učenje, trebao bi posjedovati samo pravilne gramatičke oblike, pisanje i izgovor znakova bi se trebali poklapati, ne bi trebao sadržavati dijalektalne oblike, koji smanjuju razumljivost te bi trebao biti neutralan u odnosu na ostale jezike. Unatoč svojim prednostima, planski jezici trebaju prevladati određene društvene, političke i socijalne barijere, kako bi mogli biti općeprihvaćeni i priznati u svjetskim razmjerima. Jedna od takvih barijera je pitanje identiteta i pripadnosti. Većina ljudi je ponosna na vlastiti jezik, po kojemu se razlikuju od drugih te su s obzirom na to prirodni jezici u velikoj prednosti nad planskim jezicima. Neki smatraju, da bi planski jezik svojim širenjem izgubio svoju neutralnu funkciju te počeo ugrožavati prirodne jezike. Također, povećanje broja govornika planskog jezika moglo bi dovesti do njegovog rascjepljivanja u više dijalekata, čime bi opet izgubio jednu od svojih bitnih karakteristika.

Neki stručnjaci naprotiv navode, da bi planski jezik mogao olakšati učenje prirodnih jezika te da bi time mogao pridonijeti zaštiti višejezičnosti. Njegova primjena u institucijama Europske unije smanjila bi velike troškove pismenog i usmenog prevođenja na brojne europske jezike. Neki pak smatraju, da bi esperanto prilikom usmenog prevođenja mogao preuzeti ulogu posredničkog jezika, koju danas ima engleski jezik. Time bi se, uz smanjenje dominantnog utjecaja engleskog jezika, također smanjili prevoditeljski troškovi, ali i riješio problem pronalaska odgovarajućeg prevoditelja za određene jezične kombinacije. Primjerice, kod nedostatka prevoditelja za grčko-finsku jezičnu kombinaciju, sadržaj na grčkom ne bi bio direktno preveden na finski, već bi se prvo preveo na esperanto, a nakon toga bi ga prevoditelj za finski preveo s esperanta na finski. Danas je još teško zamisliti da bi uz sudske tumače za engleski, njemački, talijanski i ostale jezike mogao postojati i sudski tumač za esperanto, no možda to i nije nevjerojatan scenarij u nekoj bliskoj budućnosti.

Esperanto je najrašireniji planski jezik, koji je oblikovan na temelju slavenskog alfabeta, a sadrži vokabular iz romanskih jezika te aglutinativnu gramatiku. Tvorac esperanta je židovski oftalmolog Lazar Ludvig Zamenhof (1859.-1917.) Zamenhof je odrastao u multikulturalnoj i višejezičnoj sredini te je od najranije dobi sanjao o zajedničkom jeziku za sve ljude. Tečno je govorio ruski, njemački, poljski i jidiš, posjedovao je određena znanja latinskog, hebrejskog, francuskog, grčkog, engleskog i talijanskog, a pretpostavlja se da je poznavao i španjolski i litavski. Esperanto ima respektabilan broj govornika (otprilike 2 milijuna), a manjem broju govornika esperanto je čak materinji jezik. Uspješno se praktično primjenjuje kao umjetnički, stručni i znanstveni jezik. Govornici esperanta razvili su tako svoju vlastitu kulturu, koja obuhvaća pisanje tekstova i književnih djela na esperantu, kao i prevođenje djela s drugih jezika na esperanto, izdavanje novina i časopisa, održavanje priredbi, predstava, radijskih emisija te izvođenje nastave na esperantu na školama i fakultetima. Njihov cilj je da esperanto postane drugi jezik što većem broju ljudi, ne ugrožavajući pritom materinje, odnosno prve jezike. Dobar primjer širenja utjecaja esperanta je njemački grad Herzberg, koji od 2006. godine kao službeni dodatak imenu nosi naziv „grad esperanta“, budući da su se u njemu dugi niz godina održavali međunarodni susreti, kongresi i manifestacije esperantista. Brojna poznata književna djela prevedena su na esperanto, a nastavi li esperanto svoj kulturni razvoj, mogli bi osvanuti i prijevodi književnih djela s esperanta na engleski, njemački, talijanski i druge svjetske jezike.

Esperanto ima snažna kozmopolitska obilježja te se može promatrati kao globalna supkultura. Neki ipak dovode u pitanje njegovu ulogu univerzalnog svjetskog jezika za međusobno sporazumijevanje, budući da, favorizirajući europske jezike, odražava globalnu dominaciju zapadnjačke kulture. Planski jezici ido, occidental i interlingua prilagođeni su zapravo uskom društvenom sloju obrazovanih intelektualaca, što je između ostalog vidljivo i u naglašenom favoriziranju romanskih jezika kao superiornih jezika neophodnih za duhovni razvoj, što je u potpunoj proturječnosti s temeljnom idejom planskih jezika. Esperanto je tu fleksibilniji i prilagođeniji širem društvenom sloju. Za esperanto se najviše zanimaju oni ljudi, koji su i inače skloni učenju i proučavanju jezika, a mnogi su motivirani i humanističkim idejama bratstva i tolerancije među narodima. Ipak, te ideje se ne nalaze u samom jeziku, već u glavama ljudi, odnosno jezik samo odražava ideje njegovih govornika. Esperanto je donekle možda i nepotrebno opterećen ulogom „donositelja svjetskog mira“, koju on naravno ne može ispuniti. S druge strane, svoju komunikacijsku ulogu ispunjavao bi još uspješnije, uz snažniju političku i gospodarsku potporu.

Prevoditeljska agencija Orbita još uvijek ne nudi uslugu prijevoda na esperanto, ali nam se slobodno obratite, ako Vam je potreban prijevod na engleski, njemački, talijanski, slovenski ili bilo koji drugi prirodni jezik.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

 

Prevođenje medicinskih tekstova: Zahtjevna prevoditeljska utrka s preprekama

Njemački liječnik i novinar Peter Bamm izjavio je, da ljudi zapravo imaju samo dvije želje: proživjeti što više godina i pritom ostati mladi. Osim mladosti, važno je i sačuvati dobro fizičko zdravlje, što je zbog današnjeg stresnog i ubrzanog načina života pravi izazov. Bolest može itekako otežati našu svakodnevicu i usmjeriti gotovu svu našu pažnju i energiju na izlječenje ili barem ublažavanje postojećeg stanja. U davna vremena ljudi su smatrali, da je bolest kazna bogova za njihovo loše i neposlušno ponašanje. Premda i danas postoje ljudi, koji vjeruju da je bolest svojevrsna kazna, pogled na uzroke bolesti značajno se izmijenio i još uvijek se mijenja, odnosno nadopunjuje novim medicinskim spoznajama. Na liječnike se oduvijek gledalo sa svojevrsnim strahopoštovanjem, jer imaju vrlo odgovornu i zahtjevnu zadaću spašavanja i unaprjeđivanja ljudskih života. Njihovo zanimanje je specifično i odvojeno od drugih zanimanja, jednako kao i jezik kojim se služe.

Prevođenje medicinske terminologije u različitim medicinskim dokumentima velik je izazov čak i za vrsne prevoditelje. Medicinski rječnik razvio se pod snažnim utjecajem latinskog i grčkog jezika, a u novije vrijeme sve je jači utjecaj engleskog jezika, pa tako kao i rječnik svakog stručnog područja obiluje riječima stranog porijekla. Podijeljena su mišljenja oko toga, da li je prevođenje medicinskih dokumenata bolje prepustiti liječnicima ili i prevoditelji, koji su dobro upućeni u medicinsku znanost mogu raditi kvalitetne medicinske prijevode. Većina liječnika je doduše poprilično zauzeta svojim poslom, da bi se bavili prevođenjem medicinskih dokumenata. S druge strane, usavršavanje prevoditelja na području medicinskih tekstova ne razlikuje se mnogo od usavršavanja na drugim područjima prevođenja.

Pacijentima koji žele započeti ili nastaviti liječenje u inozemstvu potreban je prijevod medicinske dokumentacije na željeni jezik. U Hrvatskoj se najčešće traže neovjereni i ovjereni prijevodi nalaza, povijesti bolesti, otpusnih pisama i sl. na engleski, njemački i talijanski jezik. Isto tako, žele li pacijenti liječenje započeto u nekoj stranoj zemlji nastaviti u Hrvatskoj, trebat će im prijevod medicinske dokumentacije sa stranog jezika. Najbolje je da dođu u agenciju Orbita, gdje prijevod medicinske dokumentacije obavljaju stručni prevoditelji u suradnji s liječnicima.

Budući da su latinski i grčki jezik duboko utkani u jezik i kulturu većine europskih zemalja, prijevod medicinskih tekstova je time donekle olakšan, premda svaki jezik ima svoje specifičnosti. Primjerice, engleski i njemački jezik pokazuju velike sličnosti u tvorbi pojedinih medicinskih termina, no prijevod tih termina na engleski jezik je vjerniji latinskom originalu, nego što je to slučaj kod prijevoda na njemački jezik. Naime, u njemačkom jeziku postoji „domaći“ naziv za većinu dijelova tijela i bolesti, odnosno postoji jezična alternativa za stručan izraz latinskog porijekla. Također, latinski izrazi prilagođavaju se njemačkom načinu pisanja, dok se u engleskom jeziku većinom u cijelosti preuzima latinski korijen određenog izraza. Veća odstupanja od originalnog latinskog korijena prilikom tvorbe medicinskih termina prisutna su kod talijanskog i španjolskog jezika.

Počeci medicinske znanosti sežu iz antičkih vremena, a ocem medicine smatra se grčki liječnik Hipokrat, čija je zakletva, nastala prije 2500 godina, temelj svim današnjim liječničkim prisegama i kodeksima. On je prvi u svom djelu Corpus Hippocraticum opisao nastanak bolesti, simptome, postavljanje dijagnoze, terapiju te procjenu oporavka, čime je postavio znanstvene temelje za buduću znanost o liječenju. Grčki jezik zadržao je svoj utjecaj na području medicine i u Rimskom Carstvu. Jedan od najpoznatijih grčkih liječnika, koji je djelovao u Rimu, bio je Galen. Medicinska djela na latinskom jeziku pisali su, između ostalih, Celzije i Plinije. Nakon propasti Rimskog Carstva, razvoj medicinske znanosti nastavio se nešto istočnije, na području islamskog kulturnog kruga, u sirijskim i perzijskim medicinskim školama. Najpoznatiji perzijski liječnik, koji se danas smatra „ocem rane moderne medicine” i „ocem kliničke farmakologije”, bio je poznat pod imenom Avicena. Tijekom 11.st. nastale su u Italiji i Španjolskoj prve prevoditeljske škole, u kojima su se arapski tekstovi prevodili na latinski. U tom razdoblju preuzeli su se i latinizirali mnogobrojni arapski i perzijski izrazi, poput primjerice riječi „alkohol“ i „eliksir“. U razdoblju prosvjetiteljstva preuzeti su i neki izrazi iz francuskog jezika, poput „drenaže“ i „pincete“.

Nakon 1950. godine u medicinsku terminologiju počelo je ulaziti sve više engleskih riječi, tako da se nove znanstvene spoznaje, otkrića, postupci i uređaji sve više označavaju engleskim izrazima, kao primjerice „bypass“, „pacemaker“ ili „AIDS“ (Acquired immune deficiency syndrome). Vodeći medicinski stručni časopisi objavljuju članke na engleskom jeziku, a na međunarodnim medicinskim kongresima koristi se uglavnom engleski jezik, neovisno o državama, u kojima se ti kongresi održavaju. Međutim, treba imati na umu, da je engleski jezik samo nadogradnja konstrukcije, koja stoji na čvrstim latinskim i grčkim temeljima i bez njih ne može funkcionirati.

Jedna od karakteristika medicinskih termina je njihova rjeđa uporaba u svakodnevnom govoru, odnosno oni uglavnom služe za sporazumijevanje između medicinskog osoblja. Neki izrazi mogu u razgovornom jeziku imati drugo značenje, od onoga kojeg imaju u specifičnom području struke. Tako primjerice riječi „kultura“ i „medij“ imaju u medicini točno određeno značenje, dok se u svakodnevnom govoru koriste u posve drugom kontekstu. Anatomski izrazi preuzeti su iz latinskog, dok su klinički izrazi, koji su vezani za patologiju, došli iz grčkog jezika. Prilikom oblikovanja novih medicinskih termina još uvijek se crpi iz nepresušnog i izražajno dubokog latinskog i grčkog lingvističkog vrela te na taj način nastaju precizni i međunarodno razumljivi stručni pojmovi, koji omogućavaju jasno i jednoznačno razumijevanje medicinskog sadržaja bilo gdje u svijetu.

Medicinski rječnik sastoji se od otprilike 200 000 stručnih izraza. Od tog broja se otprilike 10 000 izraza koristi za imenovanje dijelova tijela i organa, dok se za imenovanje različitih bolesti i bolesnih stanja upotrebljava oko 60 000 izraza. Svaki složeni termin može se rastaviti na sastavne dijelove, kojima se pridodaje određeno značenje i na temelju toga dolazi se do značenja cjelokupnog izraza. Premda je znanje klasičnog latinskog i grčkog jezika poželjno, ono ponekad može i odmoći, budući da medicina više ne uzima toliko u obzir pravila etimologije i tvorbe riječi, zbog čega se pravila latinskog i grčkog jezika često uopće ne primjenjuju. Poznavanje značenja pojedinih medicinskih termina svakako olakšava prevođenje, no za kvalitetan prijevod bitno  je i odrediti vrstu medicinskog teksta, njegovu svrhu, ciljnu grupu kojoj je namijenjen te samu jezičnu strukturu teksta. Struktura, dužina, sadržaj, stil i upotrjebljena terminologija ovise o vrsti medicinskog teksta. Tako se neće na isti način pristupiti prevođenju primjerice uputstava za korištenje lijekova, kliničkih priručnika, liječničkih nalaza, otpusnih pisama ili stručnih članaka u medicinskim časopisima.

Za dobar prijevod ključna je i dobra priprema, koja uključuje iščitavanje različitih paralelnih tekstova, ovisno o tematici prijevoda, što olakšava razumijevanje materije i pravilno prevođenje stručnih termina. Bilježenje nepoznatih izraza u vlastiti rječnik, odnosno stvaranje tzv. glosara, ubrzava sam proces prevođenja i olakšava nadogradnju i produbljivanje postojećeg znanja. Kao pomoć u prevođenju, prevoditelju stoje na raspolaganju različiti izvori, od stručnih medicinskih knjiga, priručnika do interneta. Pritom je ključan kriterij pouzdanost, uz istodobno što manji utrošak vremena, budući da medicinski prijevodi većinom moraju biti gotovi u određenom vremenskom roku. Budući da je medicina znanstvena grana koja se vrlo brzo razvija, prevoditelj bi također trebao neprestano istraživati novu građu, kako bi bio ukorak s novim spoznajama. Najbolja opcija za prevođenje medicinskih tekstova je zajednička suradnja prevoditelja, koji dobro poznaje medicinsku terminologiju i liječnika s dobrim poznavanjem ciljnog jezika. Ova opcija prevođenja medicinske dokumentacije primjenjuje se u agenciji Orbita, što rezultira vrlo kvalitetnim medicinskim prijevodima.

Prilikom prevođenja podataka vezanih za lijekove, prevoditelj se mora strogo držati propisanih smjernica, odnosno mora koristiti točno određenu terminologiju i frazeologiju. Uputstva za lijekove, etikete i podaci na pakiranju prevode se uz korištenje obrazaca Europske medicinske agencije, koji su dostupni na svim jezicima i mogu se preuzeti na web stranici Agencije. Za opisivanje nuspojava primjenjuje se stručna medicinska terminologija, koja je objedinjena u jedinstvenom rječniku, tzv. MedDRA, dok se za prevođenje načina primjene i doziranja lijekova prevoditelj treba služiti terminologijom, koju je propisalo Europsko ravnateljstvo za kakvoću lijekova. Veliku točnost zahtijevaju i prijevodi uputstava za medicinske uređaje, opremu, terapeutske proizvode i kirurška sredstva. Prevoditelj je odgovoran, da osigura prijevod, koji će biti potpuno istovjetan izvorniku, kako bi se uređaji mogli sigurno i odgovarajuće koristiti. Medicinski članci i publikacije, premda nemaju direktan utjecaj na zdravlje i stanje pacijenta, obiluju specijalnim vokabularom i kompleksnim sadržajem, koji je laicima teško razumljiv te od prevoditelja zahtijevaju veliko znanje i iskustvo u medicinskom prevođenju. Prevoditelji u agenciji Orbita se prilikom prevođenja zahtjevne medicinske terminologije uvijek konzultiraju s liječničkim kadrom, čime se osigurava vrlo visoka točnost prijevoda te pravilno razumijevanje i odgovarajuća upotreba stručnih termina.

Prevoditeljev stil mora biti objektivan, odmjeren, kratak, precizan i jasan, tako da sa što manje riječi prikaže određeni sadržaj. Prevoditeljeva kreativnost i jezična raznolikost ovdje ne dolaze puno do izražaja, budući da informacije moraju prije svega biti razumljive i jednoznačne. Za uspješan prijevod kako medicinskih, tako i tekstova bilo koje tematike, iznimno je važno uzeti u obzir i kulturni aspekt, odnosno kulturne specifičnosti, koje se odražavaju i u našem usmenom i pismenom izražavanju.

Agencija Orbita omogućit će Vam kvalitetne ovjerene i neovjerene prijevode Vaših medicinskih dokumenata. Na području medicinske tematike najviše posla imaju naši prevoditelji i sudski tumači za engleski, njemački, talijanski i slovenski, no u mogućnosti smo Vam osigurati medicinski prijevod na bilo koji jezik. Prilikom prevođenja medicinskih dokumenata, naši prevoditelji usko surađuju s liječnicima, odnosno naši medicinski prijevodi nastaju uspješnom sinergijom prevoditeljsko-liječničkog dua.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

AUDIOVIZUALNO PREVOĐENJE

Audiovizualno prevođenje (AVP) izraz je koji se koristi za označavanje prevođenja verbalnih sastavnica s jednog jezika na drugi sadržanih u audiovizualnim djelima i proizvodima. Igrani filmovi, televizijski programi, kazališne predstave, mjuzikli, opera, web stranice i videoigre samo su neki primjeri velikog raspona dostupnih audiovizualnih proizvoda koji zahtijevaju prijevod. Kao što riječ sugerira, audiovizualne snimke napravljene su da se istovremeno čuju (audio) i vide (vizualno), ali prije svega se podrazumijeva da ih se vidi.

Općenito razlikujemo tri vrste audiovizualnih prijevoda: sinkronizacija, titlovanje i voice-over sinkronizacija.

U filmu, sinkronizacija je općeniti termin koji se referira na tehnički postupak obrade zvučnoga filma, naknadno studijsko fonografsko snimanje dijaloga i šumova u sinkroniji s filmsko-prizornim izvorima zvuka. Njome se ili nadoknađuju loše izvorne zvučne snimke ili se zvučno dorađuju postojeće. No kada govorimo o audio vizualnom prevođenju, termin označava naknadno prijevodno sinkroniziranje zamjenskim glasovima domaćih glumaca. Dakle, originalni glasovi na jednom jeziku zamijenjeni su s glasovima drugih glumaca na drugom jeziku.

Voice-over sinkronizacija, s druge strane, je vrsta sinkronizacije u kojoj su originalni glasovi i dalje prisutni u djelu, no isto tako su utišani te je snimljen novi glas na željenom jeziku preko originala.

Nadalje, pri titlovanju izvorni jezik, kao i u voice-over sinkronizaciji, ostaje prisutan u audio-vizualnom dokumentu no u ovom slučaju tom istom djelu pridodani su titlovi, tj. tekstualni prijevod na dnu slike. Na taj način, novoj publici je omogućeno razumijevanje originalnog audio vizualnog dokumenta bez značajnih promjena samog dokumenta.

No koji je od ovih postupaka prijevoda najbolja opcija za razumijevanje audio vizualnih djela? Odgovori na ovo pitanje su raznoliki budući da preferencija ljudi za sinkronizirana djela ili titlove uvelike ovisi gdje i u kakvoj kulturi su odrasli, odnosno, jesu li odrasli gledajući filmove, televiziju, igrajući videoigre itd. koji su bili sinkronizirani na njihov jezik ili su sadržali titlove. Ako npr. upitate prosječnu osobu u Hrvatskoj preferira li sinkronizirane filmove ili filmove s titlovima, gotovo je sigurno da će prednost dati titlovima, dok u zemljama poput Italije ili Njemačke koje imaju dugotrajnu tradiciju sinkronizacije na vlastiti jezik, odgovor će najvjerojatnije biti naklonjen sinkroniziranim djelima.

Gledajući objektivno, oboje imaju svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti sinkronizacije leže u činjenici da takva vrsta audio vizualnog prijevoda omogućava gledatelju-slušaocu da se fokusira na cijeli audiovizualni materijal umjesto da svoju pažnju usmjeri samo na čitanje titlova. Sinkronizacija je isto tako najpoželjnija u slučaju prijevoda djela poput filmova i serija za djecu koja još ne znaju čitati.

S druge strane, nedostaci sinkronizacije su gubitak originalnih glasova što može utjecati na smanjenje kvalitete lokaliziranog materijala ako sinkronizacija na željenom jeziku nije obavljena na dovoljno kvalitetan način. Sinkronizacija je također skupa što čini titlovanje poželjnijom opcijom u mnogim zemljama širom svijeta.

Voice-over sinkronizacija na neki je način zlatna sredina između obične sinkronizacije i titlovanja; u voice-over sinkronizaciji, naime, ne gubi se originalan zvučni zapis te su novi glasovi tek nadodani, poput titlova.  No ne računajući dokumentarce i određene reportaže u kojima je ovaj tip audiovizualnog prijevoda čest, voice-over sinkronizacija nije previše popularna; tek jedan glas se koristi za prijevod više originalnih glasova što mnogi ljudi smatraju monotono i neprirodno.

Bilo kako bilo, svo audiovizualno prevođenje nosi sa sobom određene izazove kao i druge vrste prijevoda. Jedan od najvećih izazova je ograničenost, jer se za razliku od pisanog prijevoda, u audiovizualnom prevođenju ne može se ići u širinu i unedogled objašnjavati značenje pojedinih izraza budući da sve mora stati u određen, vrlo mali vremenski okvir.

Primjerice, pri titlovanju, prevoditelji su usko ograničeni brojem znakova koje mogu upotrijebiti u određenom vremenskom intervalu. Hrvatska radiotelevizija, npr., ima precizno određena pravila za oblikovanje titlova na njihovom programu. Neka od tih pravila su:

  • titlovi moraju biti u jednom od formata: .pns, .stl, .srt
  • vrsta i veličina fonta koje HRT preporučuje: Arial, veličina 42 za SD te 67 za HD
  • pozadina titlova mora biti transparentna 60%
  • maksimalno su dopuštene dvije linije u titlu
  • u jednoj liniji može biti najviše 37 znakova
  • pozicioniranje titlova mora biti horizontalno centrirano na sredini, a vertikalno na dnu slike unutar sigurnosnog područja (safe area).

S druge strane, pri sinkronizaciji se, osim na vremensko ograničenje, mora paziti i na to da svaka izgovorena rečenica odgovara svakom liku na filmu ili u seriji. Prevoditelji također pri sinkronizaciji mogu naići na poteškoće ako se nađu, primjerice, u situaciji gdje je prijevod originalne izjave dulji nego u originalu jer se tada ne može postići uvjerljiva sinkronija između vizuala i zvuka. Stoga prevoditelji moraju biti izuzetno sposobni sažeti prijevod do te mjere da odgovara vizualnom prikazu, a bez da izgube originalni smisao zvučnog dijela.

U Hrvatskoj je danas sinkronizacija animiranih filmova i serija, pa čak i igranih filmova za djecu, potpuno uobičajena i više nije toliki „bauk“ kao što je bila prije 20ak godina, a zahvaljujući globalizaciji i sve većoj povezanosti na internetu, titlovanje  postaje sve zastupljenije u zemljama koje su se dosad pretežno oslanjale samo na sinkronizaciju. Na popularnoj streaming platformi Netflix, tako danas ljudi iz različitih regija mogu uživati u širokoj lepezi filmova i serija na različitim jezicima i putem sinkronizacije i titlova.

Naposljetku, kao i svaka vrsta prevođenja, audiovizualno prevođenje ima važnu ulogu u povezivanju i približavanju različitih jezika i kultura, a ukoliko ste Vi baš ta osoba kojoj je potrebna određena usluga prijevoda, bilo to audiovizualno, usmeno ili pisano prevođenje, običan prijevod ili prijevod sudskog tumača, sa ili na slovenski, srpski, njemački, engleski, ili bilo koji drugi jezik, kontaktirajte našu prevoditeljsku agenciju Orbita ili posjetite naš ured u Zagrebu ili Kastvu te ćemo učiniti sve da dobijete kvalitetnu i povoljnu uslugu prijevoda kakva Vam je potrebna!

Ured u Zagrebu: Martićeva 67/2. kat, kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, e-poštom: zagreb@orbitaprijevodi.com,

Ured u Rijeci: Ćikovići 109, Kastav, kontakt br.: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-pošta: info@orbitaprijevodi.com.

Između dvije vatre: Osnovno o nizozemskom jeziku

 

U Hrvatskoj rijetko kada možemo čuti nizozemski jezik, osim ako u obzir ne uzmemo ponekog nizozemskog turista, koji nam dođe na ljetovanje. Zanimljiv je podatak da je Nizozemska  jedan od najvećih svjetskih proizvođača povrća. Poželite li kupiti prokulice (kelj pupčar) u našim trgovačkim centrima, pronaći ćete zapakirane „kuglice“ (spruitjes) iz Nizozemske. Zdrave i ukusne prokulice zasigurno rado priprema i simpatični nizozemski kuhar Rudolph van Veen, koji je prije nekoliko godina posjetio Hrvatsku. Jedna od njegovih najgledanijih kulinarskih emisija je „Rudolfova pekarnica“, koju smo imali prilike gledati s hrvatskim titlovima na televizijskom kanalu koji emitira kulinarski program. Njegov entuzijazam i pozitivna energija tijekom pripremanja jela mogu se osjetiti preko ekrana. Nizozemski jezik se čini zanimljiviji, privlačniji i manje neobičan upravo zbog njegova utjecaja. Dakle, nije bitan samo sadržaj koji se prenosi, važne su i emocije i suptilne poruke, koje se primaju na podsvjesnoj razini. Onima koji znaju njemački jezik može se činiti kao da Rudolph tu i tamo kaže poneku njemačku riječ. To nije bez razloga, jer je nizozemski jezik vrlo blizak njemačkom jeziku, toliko da ga neki svrstavaju pod njemački dijalekt, što naravno nije točno. S druge strane, neke riječi koje Rudolph izgovara zvuče poput engleskih riječi. Moglo bi se reći da se nizozemski nalazi na pola puta između njemačkog i engleskog jezika. Simbolički rečeno, nalazi se između dvije vatre, odnosno između dvije značajne svjetske nacije, koje vrše ne samo veliki gospodarski i politički, već i kulturni (jezični) utjecaj na ostale (manje) narode.

U 7. stoljeću poslije Krista započeo je razvoj nizozemskog jezika. Tijekom narednih stoljeća razvijali su se i mijenjali pojedini dijalekti, a tek od 16. stoljeća započeo je proces standardizacije jezika. U tom razdoblju Nizozemska je stekla nezavisnost od španjolske monarhije i sedam samostalnih provincija udružilo se u zajedničku republiku. Uslijedio je ubrzani politički, gospodarski i kulturni razvoj ovih provincija, čiji su se stanovnici osjećali kao jedan narod, zbog čega je sve više rasla potreba za jedinstvenim zajedničkim jezikom. Središte pokreta za stvaranje zajedničkog jezika bila je provincija Holandija, zbog čega je holandski dijalekt izvršio snažan utjecaj na standardni jezik. Veliki utjecaj na standardizaciju jezika imao je prijevod Biblije na nizozemski 1637. godine, kao i prva nizozemska gramatika, objavljena 1584. godine. Sve do  17. st. engleska riječ dutch, koja sliči njemačkoj riječi deutsch, a mogla bi se prevesti kao „narodni jezik“, odnosila se na sva područja južno od Skandinavije gdje se govorilo germanskim jezikom.

Postoji više standardnih varijanata nizozemskog, zbog čega je klasificiran kao policentrični standardni jezik. Varijanta standardnog nizozemskog, koja se govori u belgijskoj regiji Flandriji, naziva se flamanskim jezikom. Iz nizozemskog se razvio jezik afrikaans, koji je jedan od službenih jezika u Južnoafričkoj Republici. Nizozemski je također službeni jezik Surinama i Nizozemskih Antila. Nizozemski jezik pripada zapadnogermanskim jezicima, a nastao je iz zapadne grane donjonjemačkog jezika kao takozvani staronizozemski, koji je dugo vremena bio jedan od njemačkih dijalekata. Period staronizozemskog jezika trajao je do otprilike 1150. godine. U razdoblju između 1150. i 1500. godine nizozemski se zbog utjecaja flamanskog, brabantskog i holandskog dijalekta počeo sve više razlikovati od njemačkog. U 16. stoljeću se nizozemski, zbog razvoja vlastitog književnog jezika, konačno odvojio od njemačkog. Oba jezika su ipak ostala usko povezana preko različitih donjonjemačkih i nizozemskih dijalekata. Osnovni nizozemski vokabular je u potpunosti germanskog porijekla. Nizozemski je također povezan i s engleskim (anglosaskim) i frizijskim jezikom. Sličnost između nizozemskog, engleskog i njemačkog jezika prikazuje sljedeća rečenica: Ik sta morgen om half zes op. Njemački prijevod ove rečenice glasi: Ich stehe morgen um halb sechs auf. U engleskom prijevodu vidljive su razlike u vokabularu i poretku riječi: Tomorrow I will get up at half past five. Nizozemski se pretežno govori u Nizozemskoj, flamanskom području Belgije, u Bruxellesu, kao i u francuskim i njemačkim pokrajinama koje graniče s Nizozemskom. Otprilike 25 milijuna ljudi služi se nizozemskim kao materinjim jezikom. Nizozemci svoju domovinu ponekad nazivaju i Holandija, ali to čine samo u određenim slučajevima, primjerice u razgovoru sa strancima, budući da se naziv Holandija jednostavnije izgovara; kada žele izraziti čežnju za nekim starim (boljim) vremenima ili kada navijaju za svoju nogometnu reprezentaciju. Oni koji uče nizozemski najviše problema imaju sa samim izgovorom, dok čitanje i pisanje nisu toliko zahtjevni. Riječi se ponekad izgovaraju potpuno drugačije nego kako su napisane, a i sam tonalitet riječi jako varira. Nizozemski radijski voditelj Tom Meyer jednom je prilikom izjavio, da nizozemski nije jezik, već bolest grla.

Poredak riječi u rečenici identičan je poretku u njemačkom: U glavnoj rečenici predikat je na drugom mjestu, dok je u zavisnoj rečenici predikat na zadnjem mjestu u rečenici. Česta je upotreba umanjenica. Sufiksi za tvorbu umanjenica su -je, -tje, -etje, -pje i -kje. Ne dodaju se samo imenicama, već i prilozima i prijedlozima. Pritom umanjenice ne služe samo za fizičko obilježavanje osoba, stvari ili pojava, već se koriste i za relativizaciju izjava te za ljepše i ljubaznije izražavanje. Umanjenice su kao i u njemačkom uvijek srednjeg roda. Najčešće se kod tvorbe umanjenica koristi sufiks -je (muisje – mišić, boekje – knjižica, huisje – kućica, dorpje – seoce), a čest je i sufiks -tje (autootje – autić, parapluutje – kišobrančić, deurtje – vratašca, lepeltje – žličica). Za razliku od njemačkog, nizozemske se imenice ne mijenjaju po padežima. Postoji puno riječi koje su teške za izgovor, jer su sastavljene od puno suglasnika (npr. angstschreuw ili slechtstschrijvend). Za razliku od njemačkog, na kraj riječi ili sloga nikada ne dolazi dvostruki suglasnik, kao primjerice u riječima man, vol en zat i vel, koje na njemačkom glase Mann, voll und satt i Fell.

Nizozemski jezik sadrži mnogo posuđenica iz francuskog jezika (npr. bagage – prtljaga, appartement – stan, jus d’orange – sok od naranče, paraplu – kišobran), a u novije vrijeme zamjetan je utjecaj engleskog jezika. Neki smatraju da engleske riječi i izrazi ugrožavaju nizozemski jezik te da bi engleski mogao u skoroj budućnosti istisnuti nizozemski iz upotrebe u znanstvenom i nastavnom području. U Amsterdamu se razvio specifičan žargon pod nazivom „bargoens“, koji sadrži puno riječi hebrejskog porijekla (npr. gabber – prijatelj, hachelen – jesti, mesjogge – lud).

Jedna od posebnosti nizozemskog jezika vidljiva je u nizozemskim prezimenima. Kada čujete ili vidite prezime koje počinje s rječju van, možete biti poprilično sigurni da se radi o osobi iz Nizozemske. Ovi dodaci prezimenima mogu biti prijedlozi (van, op, in …), članovi (de, het) ili kombinacija ove dvije vrste riječi. U Njemačkoj su primjerice ovakva prezimena rijetka i gotovo su uvijek pokazatelj plemićkog porijekla, dok u Nizozemskoj najčešće ne ukazuju na rodbinsku povezanost s plemstvom. Prezimena kao što su van Vliet, de Vries, de Jong, van Dijk, van der Vaart ili van den Broek ukazuju na određeno geografsko podrijetlo. Tako su primjerice pretci osoba koje se prezivaju Van den Berg ili Van den Heuvel potjecali iz brežuljkastih krajeva, a osoba s prezimenom de Vries ima frizijske korijene. Ovi dodaci prezimenima su često dio oznake zanimanja, kao u prezimenima De Bakker, De Ruijter i De Slagter. Gotovo jedna trećina nizozemskog stanovništva posjeduje takav dodatak prezimenu.

Uz Nizozemsku se vežu brojne predrasude i klišeji. Jedan od najraširenijih i najpopularnijih klišeja je da je to zemlja gdje cvjeta prodaja i konzumacija droge svih vrsta. Najčešće asocijacije vezane za Nizozemsku su vjetrenjače, klompe i tulipani. One su svakako pozitivne, jer se po njima Nizozemska izdvaja iz mase drugih zemalja, iako su pomalo pretjerane. Naime, Nizozemska je moderna i tehnološki visokorazvijena zemlja, koja je tijekom stoljeća donijela brojne zanimljive izume. U današnje vrijeme Nizozemska je jedan od predvodnika u području znanosti, mikroelektronike i nanotehnologije. Nizozemci su izumili pilanu pokretanu koljenastim vratilom, koja je bila temelj za razvoj nizozemske brodogradnje početkom 17. stoljeća. Fizičar i mehaničar Cornelius Drebbel izumio je također u 17. st. prvu podmornicu, koju je konstruirao za potrebe Engleske kraljevske mornarice. Fizičar, astronom i matematičar Christiaan Huygens, koji je bio suvremenik Isaaca Newtona, utemeljio je valnu teoriju svjetlosti i izumio sat s njihalom. Premda nije sam izumio mikroskop, Antoni van Leeuwenhoek se specijalizirao za izradu ovih uređaja. Pomoću njih je prvi promatrao bakterije i na taj način je postavio temelje za razvoj moderne stanične i mikrobiologije. Poznata multinacionalna kompanija Philips, osnovana u Eindhovenu 1891., bila je jedan od predvodnika na području elektroničke i audio opreme.

Na kraju slijedi mali pregled osnovnih nizozemskih izraza s njihovim prijevodima na njemački i engleski:

Goedemorgen

 

Guten Morgen

 

Good morning

 

Goedemiddag

 

Guten Tag

 

Good afternoon
Tot ziens

 

Auf Wiedersehen

 

Goodbye

 

Goedenacht

 

Gute Nacht

 

Good night

 

Alstublieft

 

Bitte

 

Please

 

 

Ik heet Michael.

 

Ich heiße Michael.

 

My name is Michael.

 

 

Spreekt u Engels/Frans/Duits?

 

Sprechen Sie Englisch/Französisch/Deutsch?

 

 

Do you speak English/French/German?

 

 

Dank u / Bedankt

 

Danke

 

Thank you

 

 

Hoe gaat het?

 

Wie geht es Ihnen?

 

How are you?

 

Hoe laat is het?

 

Wie spät ist es? What time is it?

 

 

Ukoliko Vam je potreban ovjereni ili neovjereni prijevod na nizozemski jezik ili na njemu srodne jezike, njemački i engleski, naši prevoditelji i sudski tumači stoje Vam na raspolaganju.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

Njemački je zbilja (ne)ozbiljan jezik

Njemački slovi kao težak i ozbiljan jezik, a za Nijemce se kaže da nemaju smisla za humor. No, je li to zaista tako? Istina je da je njemačka gramatika zahtjevna i da se onima koji ne poznaju njemački zavrti u glavi od njemačkih složenica i da brzo odustanu od pokušaja njihovog pravilnog izgovaranja. Međutim, jezik ne čine samo gramatika i vokabular. Jezik odražava kulturu i duh jednog naroda, u njemu je pohranjena njegova prošlost te se on svakodnevno obogaćuje i živi s narodom i u narodu. Njemački, kao i svaki drugi jezik, sadrži brojne neobične i maštovite metaforičke izraze, koji se teško prevode i koje u svoj semantičkoj raskoši mogu doživjeti samo izvorni govornici tog jezika. U prijevodu se, naime, izgubi dio šarma tih riječi. Doslovni prijevod ispadne često šaljiv ili ironičan, ali dobro ocrtava životnu svakodnevicu, koja je ispunjena kako ugodnim i lijepim, tako i nepovoljnim i teškim događajima.

Nijemci su poznati po svojim kvalitetnim automobilima i različitim industrijskim proizvodima te po odgovornom i preciznom obavljanju posla. Njemački filozofi su vrlo cijenjeni, a preporučuje se da se njihova djela čitaju u originalu, jer prijevod ne može u potpunosti obuhvatiti značenje njihovih misli. No, ponekad si treba dati oduška i omogućiti si malo neozbiljnosti, jer na kraju krajeva, život je često prepun ironije i neočekivanih obrata. Njemački komičar Karl Valentin je izjavio, da svaka stvar ima tri strane: pozitivnu, negativnu i komičnu. Slijedi mali izbor iz bogatog repertoara neobičnih njemačkih umotvorina:

Feierabend

Doslovno značenje ove riječi je večernja zabava ili tulum (Abend / večer; Feier / proslava, svečanost). To je zapravo pozdrav, kojeg Nijemci upućuju svojim kolegama na poslu na kraju radnog dana i na taj način im zažele ugodan ostatak dana (einen schönen Feierabend), a ne dobar provod u večernjem izlasku, premda svatko sam odabire kako će provesti vrijeme nakon posla. Neki odu odmah kući, a neki se zaista odu zabavljati. Možda Nijemci zapravo toliko jedva čekaju kraj radnog dana, da im je to dovoljan razlog za „slavlje“. Ipak nije sve u poslu, pa tako i Nijemci kao poznati radoholičari trebaju odmora.

Warmduscher / Schattenparker

Ove dvije riječi imaju slično značenje, a označavaju ljude koji teško izlaze iz komforne zone, koji se plaše izazova i promjena ili su jednostavno lijeni poduzeti nešto. Warmduscher (warm / toplo; duschen / tuširati se) u doslovnom je značenju „onaj koji se tušira toplom vodom“, a Schattenparker (Schatten / sjena; parken / parkirati) doslovno označava „onoga, koji se parkira u sjeni“. Postoji još sinonima za ove riječi, koji bi se mogli prevesti kao „onaj koji nosi čarape u sandalama“ (u ovom izrazu su Nijemci zapravo ironični sami prema sebi), „onaj koji tijekom gledanja nogometne utakmice pije čaj od kamilice“ (kada u hrvatskom želimo reći da je nešto dosadno i neuzbudljivo kažemo da je nešto „prava kamilica“) ili „onaj koji baca grude snijega u rukavicama“ (takva osoba ne posjeduje hrabrost i izdržljivost). Ove riječi imaju pogrdno značenje i sadrže kritiku upućenu prema nekome. No, ako se bolje razmisli, za vrijeme vrućih ljetnih dana pametno je parkirati automobil u sjeni, a duže tuširanje toplom vodom psihički i fizički opušta organizam. Ili drugim riječima, treba procijeniti kada je vrijeme za akciju, a kada se bolje povući i pričekati.

Kummerspeck

Zasigurno ne postoji osoba, koja nije barem jednom pronašla ili pokušala pronaći utjehu u hrani. Prirodno težimo zaštiti i sigurnosti, a omiljena hrana nam u teškim trenucima upravo to pruža. Tako dolazi do trenutačnog osjećaja ugode, ali i nakupljanja masnih naslaga, odnosno neželjenih kilograma. Dakle, kada smo emocionalno iscrpljeni i ispražnjeni, posežemo za hranom, što se negativno odražava na naše zdravlje i na našu liniju (Kummer / jad, bol, briga; Speck / salo). Oduprite se iskušenju i pokušajte svoje loše emotivno stanje izliječiti drugim sredstvima, a ne hranom, jer ćete se „sala jada“ kasnije teško riješiti.

Hüftgold

Ova riječ također označava fizički rezultat prekomjernog uživanja u jelu, iako zvuči mnogo ljepše i privlačnije (Hüfte / bok; Gold / zlato). Iako je posjedovanje zlatnih rezervi san svakog pojedinca, ovoga „zlata“ poželjet ćete se što prije riješiti. S druge strane, možda se Nijemci, koristeći ovaj blaži izraz, ne žele riješiti svog zlata, jer su se previše „vezali“ za njega (i ono za njih). To je i savršen izgovor za odgađanje promjene prehrambenih navika ili početka vježbanja, jer nije tako jednostavno „iskopati zlato“.

Verschlimmbesserung

Ova neobična riječ pokazuje koliko su Nijemci precizni u označavanju određenih stvari i pojava. Naizgled je ova riječ oksimoron (Verbesserung / poboljšanje; schlimm / loše), ali sasvim je moguće i razumljivo njezino značenje u stvarnim životnim okolnostima. Ponekad u našoj želji da popravimo i doradimo nešto, konačan rezultat bude lošiji, nego što smo to htjeli ili očekivali. Nije čudo da su Nijemci, koji su poznati perfekcionisti, skovali ovaj izraz. Nijemci su puni poduzetničkog duha, u stanju su primijetiti sitne nijanse i nisu zadovoljni, kada stvari ne ispadnu kako su zamišljali. Kada pretjeraju u svom perfekcionizmu, najbolje se mogu opravdati ovim izrazom.

Kopfkino

Vrtite li često u glavi neki svoj film ili živite li u svom filmu, onda će vam ovaj izraz biti sasvim razumljiv. Onaj koji posjeduje Kopfkino (Kopf / glava; Kino / kino) izuzetno je maštovit i sklon intenzivnom doživljavanju svijeta oko sebe. Ponekad u tome može i pretjerati te izgubiti na neko vrijeme kontakt sa stvarnim svijetom. Sposobnost imaginacije može biti korisna u umjetničkim i kreativnim zanimanjima, a ponekad može i poslužiti, da barem nakratko pobjegnemo od surove realnosti. Dakle, bez obzira jeste li filmofil ili ne, pustite si neki dobar film u svojoj glavi, ali nastojte izbjeći trilere i horore.

Schnapsidee

Kada smo pod utjecajem alkohola, na pamet nam mogu pasti neobične ideje, koje nam se u takvom pripitom stanju čine smislene, međutim one su zapravo potpuno neupotrebljive. Ovaj izraz (Schnaps / alkohol; Idee / ideja) označava ideje inspirirane alkoholom, ali i one ideje, koje smislimo u trijeznom stanju, a koje su toliko loše ili sulude, da se čini kao da su nastale dok smo bili u pijanom stanju. Nijemci su poznati po ispijanju velikih količina piva, a niti druge vrste alkohola im nisu mrske, pa tako zasigurno često imaju priliku razviti takvu vrstu ideja. „Alkoholne ideje“ mogu biti kreativne i zabavne, ali u njima ne treba pretjerivati.

Torschlusspanik

Jeste li ikada imali osjećaj da će Vas prikliještiti vrata, nakon što ste brzo uletjeli u tramvaj ili autobus? Ovaj izraz nema veze s time, ali osjećaj je podjednako neugodan. Izraz je sastavljen od tri riječi (Tor / vrata; Schluss / kraj, svršetak; Panik / panika), a označava strah, da nam ističe vrijeme za ostvarivanje određenih stvari i planova. Ovaj strah se može pojaviti u bilo kojem životnom razdoblju, iako se često veže uz „krizu srednjih godina“. U nekim slučajevima radi se samo o našoj nesigurnosti, nestrpljivosti ili trenutačnom nezadovoljstvu, no ponekad taj osjećaj može ukazivati na dublje psihološke probleme. Ako Vas muči „panika od zatvaranja vrata“, razmislite malo jesu li to uopće vrata, kroz koja biste trebali proći.

Brückentag / Zwickeltag

Hrvati jako vole produžene vikende i vrlo su domišljati u spajanju neradnih dana, ali ni Nijemci nemaju ništa protiv takvih spajanja, ali pritom koriste puno slikovitije izraze. Šteta je da između praznika i vikenda ostane koji radni dan, pa ga je zato najbolje „premostiti“ (Brücke / most; Tag / dan) ili ga „prišiti“ (Zwickel / ušitak, Tag / dan) među neradne dane. Nijemci su vrsni građevinski stručnjaci, a talentirani su i za dizajniranje, pa im takvi „poduhvati“ ne predstavljaju nikakav problem.

der innere Schweinehund

Kada moramo napraviti nešto što nam je teško ili za što nemamo volje, skloni smo odugovlačiti ili ostaviti obavljanje tog zadatka za neki drugi dan. Ponekad nas jednostavno nadvlada lijenost, a zatim se osjećamo loše i predbacujemo sebi zbog nedovoljno čvrste volje i odlučnosti. Ovaj izraz (innerer / unutarnji; Schwein / svinja; Hund / pas) srodan je pojmu prokrastinacije, a nemoguće ga je doslovno prevesti s njemačkog. Izraz Schweinehund potječe iz srednjovjekovnog lovačkog žargona, a označava psa, koji je ganjao i slijedio divlje svinje. Ova riječ se početkom 19. stoljeća počela koristiti kao pogrdan izraz za cinične i zlobne ljude. Danas ovaj „pas“ obitava u svakom od nas te njuši i vreba naše slabosti. Ništa se strašno neće dogoditi, ako nas tu i tamo ulovi, ali trebali bi ipak nastojati što češće mu se suprotstavljati i pokazati mu tko je pravi „gazda“.

Dünnbrettbohrer

Nijemci i građevina neraskidivo su povezani, a to svjedoči i ovaj izraz (dünn / tanko; Brett / ploča; Bohrer / bušilica, bušitelj), koji slikovito opisuje jednu vrstu ljudi. „Bušitelj tankih ploča“ je osoba koja izbjegava teške i zahtjevne stvari, ide linijom manjeg otpora i želi si, prilikom obavljanja nekog posla, što je više moguće olakšati. Slikovito rečeno, kada se pojavi neka deblja ploča, takva osoba je lijena promijeniti nastavak za bušilicu, pa zadatak bušenja deblje ploče prepušta drugima. No, na taj način se ne može učiti i napredovati, pa je bolje koristiti što veći broj „nastavaka“ (vještina) prilikom izvršavanja nekog zadatka, koji su nam trenutno dostupni u našoj „kutiji za alat“ (našoj svijesti).

Nasenfahrrad

Što imaju zajedničkog bicikl i naočale? Nijemcima nije bio problem uočiti sličnosti (Nase / nos; Fahrrad / bicikl). Naočale imaju dva stakla, smještena u okvire, a bicikl ima dva kotača, izvana obrubljena gumom. Oba pomagala nam olakšavaju život, pri čemu nam naočale omogućuju oštar i jasan pogled na svijet, a bicikl nam omogućuje brže kretanje po tom svijetu. Razlika je u tome, da oni koji nose „bicikl za nos“ ne moraju brinuti gdje će ga parkirati. Ovaj se izraz najčešće koristi u nazivu optičke radnje.

Ako Vam bude bio potreban prijevod sličnih „neprevodivih“ izraza s njemačkog ili nekog drugog stranog jezika, naša agencija Orbita potrudit će se da Vam osigura prijevod u duhu izvornog jezika.

Na raspolaganju su Vam naši uredi u Zagrebu i Rijeci. U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na info@orbitaprijevodi.com.