Posts

Daleki rođaci: Utjecaj drugih naroda na hrvatski jezik te njihova sinergija

Hrvatska – europski dragulj u središtu starog kontinenta. Portret s tisuću lica, satkan od zaštićenih materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih znamenitosti, koje datiraju iz doba prapovijesti pa sve do novije povijesti. Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnošću prirodnih ljepota gdje svaka za sebe priča određenu unikatnu priču. Klimatski raznovrsna, uspješno vlada svim godišnjim dobima, a geografske boje dijeli na sofisticirani sjever, moderni zapad, živopisan istok te temperamentni jug. Hrvatska je zemlja s istančanim okusom za vrhunsku i raznobojnu gastronomiju, tradicijska pića, a dom je i brojnih izuma poput izmjenične struje, padobrana, turbine, penkale, kravate i ostalih. Srčanost i ponos je ono što karakterizira prosječnog Hrvata, koji poštuje tradiciju, ali i raznolikost oko sebe. Zemlja je i sportskih talenata od nogometa preko dvoranskih sportova poput gimnastike, atletike, vodenih i zimskih sportova te umjetnički i kulturno uzvišena. Stoga, zbog svega navedenog, možemo tvrditi kako Hrvatska izaziva popriličan interes javnosti, i to još zahvaljujući turizmu koji promocijom svih prirodnih i kulturnih blagodati utječe na osviještenost i interes mnogih segmenata tržišta.

Ipak, zbog utjecaja mnogih drugih naroda kroz povijest, možemo kazati kako je Hrvatska prigrlila brojne navike u ponašanju i značajkama u jeziku koji izvorno ne potječu s naših prostora. Hrvatska zajedno sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Bugarskom, Rusijom i sl. dijeli verbalne i pisane sličnosti, a razumijevanje je vrlo dobro ili gotovo idealno. Tako je primjerice mađarizam/hungarizam zbog povijesnih okolnosti, vjerojatno i najzastupljeniji s posuđenicama uz slavizme kada razmatramo prostor bliži Hrvatskoj. Neki od mađarizma su: bunda (krzneni kaput) „lopov“ (kradljivac), „soba“ (prostorija) i sl.

S nešto daljeg, orijentalnog područja poput Turske, prisvojili smo riječi i žargonizme za koje se ne koriste hrvatske inačice riječi ili one gotovo ne postoje. Neki od usvojenih prilagođenica (turcizma) su: „čaj“ (topli biljni/voćni napitak), „šećer“ (slador), „džezva“ (posuda za kuhanje napitaka), „džep“(-ušiven/našiven tkaneni dio na odjeći), „sat“ (ura), „bećar“ (mladi neženja, samac, veseljak) i sl., kao i pristranost Hrvata kavi/čaju i provođenju vremena „na kavi“. No na tipičan hrvatski način 😊.

Brojne suvremene europske države također su, kroz povijest, utjecale na hrvatski jezik. Jedna je tih zemalja je i Njemačka, od koje smo, osim, ljubavi prema pivu i ostalim pivskim prerađevinama, i perec pecivima, usvojili i mnoge njemačke izraze poput: „beštek“ (pribor za jelo), „čušpajz“ (varivo), „fen“ (sušilo za kosu), „rikverc“ (unatrag) itd. Procjenjuje se kako u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizma koje Hrvati koriste u svakodnevnoj komunikaciji, što je značajna zastupljenost. Nadalje, brojne riječi iz engleskog jezika postale su internacionalizmi zbog tehnoloških dostignuća pa se tako i u Hrvatskoj obavezno koriste, zamjenjujući hrvatsku inačicu, poput primjerice riječi „blog“ (internetski dnevnik ili digitalni dnevnik), „brand“ (marka), „link“ (poveznica), „event“ (događaj) itd. Zatim, u pojedinim sjevernim dijelovima Hrvatske mogu se čuti i neki stari izrazi koji neodoljivo podsjećaju na engleske poput „fajn“, npr.  „Ona je baš fajn“ odnosno „Ona je baš dobra“ (eng. fine“- dobro). Osim proizvodnje visokokvalitetnih vina i sireva, poput onih u Francuskoj, Hrvati u verbalnoj komunikaciji proizvode i posuđenice iz francuskog poput „kamion“ (veliko vozilo, fran. “chamion”), „marš“ (pokret, fran. ”marche”), „šofer“ (vozač, fran. ”chaufer”), „parfem“ (miris, fran. ”parfumer“). Talijanizmi su također vrlo zastupljeni na zapadu Hrvatske  odnosno u Istri, te na jugu Hrvatske tj. u Dalmaciji. Talijanizmi kao što su „barka“ (čamac), „pjat“ (tanjur), „šporko“ (prljavo), „šjor“ (gospodin) i sl., spretno su se udomaćili u narječje čakavštine i ikavske govore.

Jedan od egzotičnijih ako ne i najegzotičniji jezik uz turski je i perzijski jezik, za kojeg nemamo tuđice, ali pregledavajući mnoge znanstvene, arheološke i povijesne članke te istraživanja povjesničara i znanstvenika iz područja genetike, korisnici Interneta mogu doći do zanimljivih teorija o tome kako porijeklo Hrvata seže u doba stare Perzije uz ostale poznate, priznate i diskutabilne teorije o slavenskom podrijetlu.

Tako se prema nekim istraživanjima smatra kako ime Hrvati vuče korijen iz iranske ili arijske riječi koje se kasnije pretvorilo u „Harahwaiti“. Smatra se kako navedeni podatak  datira iz 3750. godine prije Krista, a u jednom rukopisu koji datira iz 1370. pr. Kr. spominju se Hrvati i njihov jezik kao „Hurrvuhe“. Potom, ista teorija opisuje i seobu te dolazak Hrvata na današnje područje kao i prihvaćanje slavenskog jezika i naziva nakon osvajanja prostora.

Ova teorija, kao i mnoge druge, koje ugledaju svjetlo dana na brojnim portalima otvaraju brojne diskusije, no „dok je svijeta i vijeka“ bit će i utemeljenih i neutemeljenih pretpostavki. Iako je evidentno kako nas dijele brojne kulturološke, geografske, vjerske, demografske i ostale razlike, ne može se uskratiti činjenica kako i Republika Hrvatska i Republika Iran raspolažu jedinstvenim prirodnim i kulturnim ljepotama, a ljepota dobrih odnosa i komunikacije je u poštivanju i učenju istih.

Stoga, između ostalih, najčešće traženih svjetskih jezika poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog i sl., potom regionalnih kao što su slovenski, srpski, makedonski itd., Orbita nudi i prijevode tzv. egzotičnih jezika.

U toj skupini se uz kineski, indonezijski, hindi našao i perzijski jezik, za sve građane kojima je prijevod spomenutog jezika potreban – uz pomoć naših vrsnih licenciranih prevoditelja agencija ORBITA može osigurati ovjereni prijevod svih dokumenata.

Zato svratite do nas, u Martićevu 67 (Zagreb), kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci pronaći ćete na adresi – Ćikovići 109, Kastav, kontakt br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

Orbita – „Navratite do nas po svoju šalicu prijevoda.“