Posts

Usmeno prevođenje: definicija i vrste koje razlikujemo

Usmeno i pisano prevođenje dvije su usko povezane jezične discipline. Pa ipak, rijetko ih izvode isti ljudi. Razlike u vještinama, treningu, sposobnosti, pa čak i poznavanju jezika toliko su velike da malo ljudi može uspješno obavljati oboje na profesionalnoj razini.

Na površini, razlika između usmenog i pisanog prevođenja je samo razlika u mediju: jedno se vrši kroz govor, drugo kroz pisanje, no razlike u vještinama koje su potrebne za svaku djelatnost uvelike se razlikuju.

Ključne vještine svih prevoditelja su naravno sposobnost razumijevanja i izvornog jezika i kulture zemlje u kojoj se određeni jezik koristi i ciljnog jezika i kulture na koji se prevodi te vješto korištenje i snalaženje s rječnicima i ostalim referentnim materijalima, kako bi se značenje jasno i točno prevelo u ciljni jezik.

No ono što prevoditelju koji prevodi tekstove uvelike pomaže je činjenica da se u svakom trenutku može referirati na originalni tekst s kojeg prevodi. Usmeni tumač, s druge strane, nema tu pripomoć. Izuzev bilješki koje uspije na brzinu zapisati tijekom govora, usmeni tumač mora na licu mjesta ponuditi pravilni prijevod jer jednostavno nema vremena koristiti referentne materijale. U pisanom prevođenju, također, greške se uvijek mogu ispraviti naknadno ako ih prevoditelj zamijeti prilikom pregleda prijevoda, dok tumač, ako napravi pogrešku, nema drugog izbora nego prihvatiti svoj propust.

Kako postoje razlike između pisanog i usmenog prevođenja, tako postoje i razlike između različitih vrsta usmenog prevođenja. Razlikujemo tri glavne vrste usmenog prevođenja:

• simultano prevođenje
• konsekutivno prevođenje
• šaptano prevođenje (ili chuchotage)

Simultano prevođenje je vrsta konferencijskog prevođenja koje zahtjeva od tumača da paralelno obavlja nekoliko različitih aktivnosti (slušanje, analizu sadržaja, očekivanje onoga što još nije izrečeno, prijevod na ciljni jezik te govor). Zbog toga, simultano prevođenje zahtjeva visoku koncentraciju prevoditelja te veliko iskustvo i stručnu kompetenciju, tako da jedan prevoditelj može kvalitetno prevoditi najviše 30 do 40 minuta. U tom slučaju, za prevođenje s jednog stranog jezika, neophodno je angažirati najmanje 2 simultana prevoditelja koji se međusobno izmjenjuju tijekom prevođenja u odgovarajućim vremenskim razmacima. Glavna odlika simultanog prevođenja je konferencijska tehnika koja podrazumijeva zvučno izoliranu kabinu u kojoj sjedi prevoditelj te sluša govornika preko slušalica i istovremeno (simultano) reproducira izrečeni tekst putem mikrofona slušateljima koji simultani prijevod slušaju preko slušalica. Simultano prevođenje je stoga najprikladnije prilikom organizacije raznih konferencija, simpozija, diplomatskih sastanaka i sl.

Budući da simultano prevođenje zahtjeva korištenje tehničkih pomagala, ovakva vrsta tumačenja je relativno recentna pojava. Prva važna primjena simultanog prevođenja koja je i popularizirala ovu vrstu tumačenja je tako bila tijekom Nürnberškog procesa po završetku II. svjetskog rata. Naime, suđenje svim ratnim zločincima je zahtijevalo brzinu prevođenja koje konsekutivno prevođenje nije moglo pružiti, pa se francusko-engleski tumač po imenu Leon Dostert dosjetio iskoristiti tada najnovije IBM-ove uređaje koji su uključivali mikrofone i slušalice kako bi se omogućio brzi, simultani prijevod na četiri jezika za sve sudionike suđenja.

Konsekutivno prevođenje podrazumijeva prevođenje bez korištenja uređaja za simultano prevođenje, tj. prevoditelj prevodi tek kad izlagač završi izlaganje u cijelosti ili prevodi u kratkim odlomcima kod zahtjevnijih tema. Kod prevođenja dužih odlomaka, tumač se koristi tehnikom vođenja kratkih bilješki kao podrška pamćenju. Osnovna karakteristika konsekutivnog prevođenja je da ono mora biti dobro strukturirano i sažeto kako bi se slušatelje rasteretilo i skratilo vrijeme samog izlaganja. Konsekutivno prevođenje može biti unilateralno, tj. prevodi se samo u jednom smjeru, s jednog jezika na drugi, ili bilateralno, tj. prevođenje u oba smjera. Unilateralno prevođenje se uglavnom koristi kod prijevoda izlaganja ili predavanja, dok se bilateralno prevođenje koristi kod prevođenja razgovora, sastanaka ili intervjua kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između ljudi. Konsekutivno prevođenje se također primjenjuje i kod svečanih prigoda, posjeta državnika, kulturnih događaja, filmskih premijera itd.

S obzirom da za konsekutivno prevođenje nije potrebna neka posebna tehnička oprema, povijest konsekutivnog prevođenja je puno dulja nego povijest simultanog prevođenja. Konsekutivno prevođenje obavljalo se tako već tijekom antike, te su profesionalni tumači bili česta pojava na dvorovima vladara poput egipatskih faraona. I na dalekom istoku, u Aziji, pronalazimo dokaze duge tradicije konsekutivnog prevođenja. U Koreji je tako za vrijeme dinastije Joseon [džoson] postojao posebni državni Ured za tumače za koji je radila posebna grupa obrazovanih ljudi pod imenom jungin [džangin] te su osim pružanja usluga tumačenja na kraljevskom dvoru podučavali i državne službenike stranim jezicima.

Šaptano prevođenje (chuchotage ili šušotaž, od francuske riječi chuchoter [šaptanje]) je oblik simultanog prevođenja, ali bez konferencijske tehnike. Pri šaptanom prevođenju, prevoditelj sjedi ili stoji iza maksimalno dvije osobe kojima potiho šapta izgovoreni tekst u njihove uši. Šaptano prevođenje se zbog velikog napora koristi samo pri kraćim prevođenjima jer kao i konferencijsko simultano prevođenje zahtjeva usredotočenost te obavljanje više aktivnosti odjednom (slušanje, prijevod i govor).

Zanimljiva činjenica je da iako se ova vrsta tumačenja naziva šaptano prevođenje, tumač koji obavlja ovakvu vrstu prevođenja ne mora nužno šaptati, već je ponekad dovoljan samo tihi govor. Ako se pitate koja je razlika između šaptanja i tihog govora ( jer ipak u svakodnevnom životu većina ljudi ove pojmove često koristi kao sinonime), lingvisti će Vam odgovoriti da je šaptanje bezvučni govor, tj. da se tijekom šaptanja koristimo bezvučnim suglasnicima umjesto sa zvučnima, npr. koristimo glas s umjesto z, dok je tihi govor isti kao i običan govor, a razlika je samo u glasnoći.

Zanimljivo je još nadodati da se za potrebe usmenog prevođena u Europskom parlamentu, koriste i još neke posebne, dodatne vrste prevođenja. Specijalne vrste tumačenja koji se navode su:

Valise, vrsta je simultanog prevođenja pomoću tehničkog uređaja, tzv. „kovčega”, sastavljenog od sustava slušalica priključenih na mikrofon te koje se koristi u prostorima u kojima nije moguće postaviti kabine za usmeno prevođenje.

Usmeno prevođenje Ad personam (IAP) je jedna vrlo nova usluga prevođenja koja se koristi specifično u EU institucijama. Ova vrsta tumačenja je zapravo spoj šaptanog i konsekutivnog prevođenja i koristi se na važnim sastancima gdje tumači zastupnicima šapću prijevod u uho, a kada je vrijeme da zastupnici govore, tumači prevode njihove riječi putem konsekutivnog prevođenja.

Usmeno prevođenje na daljinu, ili simultano prevođenje je vrsta tumačenja pri kojem se i prevoditelji i kabine nalaze izvan dvorane, a sustav zaslona im omogućuje pogled na cijelu dvoranu (razlikovati od sastanaka pomoću videokonferencije).

U slučaju da se nađete u situaciji gdje Vam je potreban tumač za usmeno prevođenje, slobodno se možete obratiti našoj agenciji Orbita gdje ćemo se potruditi da Vam omogućimo vrsnog i iskusnog tumača za bilo koji jezik i bilo koju vrstu prevođenja.

Naš ured u Zagrebu nalazi se u Martićevoj 67/2. kat, a kontaktirati nas možete na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Naš ured u Rijeci nalazi se na adresi – Ćikovići 109, Kastav, a tamo nas možete kontaktirati na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, ili e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

PISMO: KRATKA POVIJEST OD ZAPADA DO ISTOKA

Pisanje je sastavni dio bilo kojeg jezika i možda je upravo jedna od najcjenjenijih vještina koju su ljudi ikad razvili. Ako ste jezikoslovac, pisanje će biti sastavni dio vašeg rada, bilo da prevodite romane ili pišete bilješke koje ćete ponijeti sa sobom na tumačenje. Čak i ako se ne bavite jezikom kao stručnjak, pisanje sigurno i dalje igra veliku ulogu u vašem životu jer ipak, znanje pisma potrebno nam je u raznovrsnim prilikama; od sastavljanja popisa za shopping, pa do objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.

Pisanje, za razliku od govora za koji imamo urođenu predispoziciju, je vještina koju su ljudi sami morali steći. Smatra se da se govorni jezik razvio desetke tisuća godina prije pisane forme. S druge strane, dokazi o najranijim korijenima pisanja potječu iz oko 3000. g. pr. Kr., u Egiptu i Mezopotamiji, a odvojeno otprilike u isto vrijeme u Kini. Kao jedno od najranijih pisama, najpoznatije je klinasto pismo ili klinopis kojim su se služili drevni Sumerani. Klinastim pismom pisalo se po glinenim pločicama, a  otisci su imali oblik klina, po čemu je samo pismo i dobilo ime.

No možda će vas iznenaditi manje poznata činjenica o postojanju jednog ranijeg pra-pisma otkrivenog u našoj regiji – vinčanskih simbola. Naime, u Vinči kraj Beograda otkriveni su ostaci keramike i oruđa koji se pripisuju vinčanskoj kulturi, prapovijesnoj kulturi kasnog neolitika i ranog neolitika, od između 5300. i 4400. pr. Kr. koju je otkrio srbijanski arheolog Miloje Vasić 1908. godine.

Vinčanski simboli pronađeni su na fragmentima posuda i figura oko 5000 g. pr. Kr, te iako se mnogi povjesničari slažu kako ti simboli ne predstavljaju pismo u pravom smislu te riječi, ovi simboli ipak su bili važna preteča budućim sustavima pisanja na ovim prostorima.

Dakako, ako govorimo o pismima s naših prostora, ne možemo ne spomenuti glagoljicu i ćirilicu. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Autori ovog pisma su Ćiril i Metod, bizantski misionari koji su na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavili prilagođeno pismo i prevodili crkvene knjige.

Bašćanska ploča, jedan od najpoznatijih i najstariji starohrvatskih spomenika, pisana je upravo na glagoljici te predstavlja najvrjedniji spomenik rane hrvatske povijesti.

Ćirilica, s druge strane, je pismo koje je osmišljeno nakon glagoljice kako bi se Sveto Pismo približilo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Naime, glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. Glagoljica se u moderno vrijeme više ne koristi, no ćirilica se do dana današnjega zadržala u mnogim državama istočne Europe, te sjeverne i središnje Azije poput Rusije, Srbije i Kazahstana.

Najrasprostranjenije pismo danas zasigurno je latinica. Preteča latinice, ali i aramejskog pisma i grčkog alfabeta bila je fenička abeceda. Sustav je koristio simbole za predstavljanje suglasnika, a putujući trgovci koji su ga koristili za vođenje evidencije proširili su ga po Sredozemlju. Feničko se pak pismo razvilo iz staroegipatskih hijeroglifa, pisma koja se sastojalo od mješavine znakova koji su predstavljali glas ili slog te logograma, znakova koji su predstavljali po jednu riječ ili pojam.

Pričamo li o logogramima, neizbježno je okrenuti se k istoku i spomenuti kinesko pismo ili hànzì. Kinesko pismo smatra se najstarijim kontinuirano korištenim sustavom pisanja na svijetu. Postoji već oko 3000 godina, a zahvaljujući širokoj rasprostranjenoj uporabi u istočnoj Aziji, smatra se jednim od najučestalije korištenih pisama. Zbog povijesnog utjecaja Kine na Japan, kineski znakovi koriste se i u japanskom jeziku gdje se nazivaju kanji [kandži], a koriste se uz još dva slogotvorna pisma pod nazivom hiragana i katakana koja su se također razvila iz kineskog hànzìja. Ako mislite da je naučiti tri pisma zahtjevan posao, zaprepastit će vas činjenica da ako želite znati pročitati novine na japanskom, trebat će vam znanje od otprilike čak 2000 kanji znakova.

Za zapadnjake naviknute na sustave pisanja gdje broj znakova u pismu ne prelazi dvoznamenkasti broj, učenje istočnoazijskih jezika može predstavljati znatan pothvat, no ako pak želite naučiti korejski, možete odahnuti jer se Korejci koriste hangulom, odnosno, abecedno-slogotvornim pismom koje je po predaji 1446. načinio kralj Sejong [Sedžon] koje ima 51 znak koji se geometrijski slažu u slogotvorne cjeline.

Ako se kojim slučajem nađete u situaciji da Vam treba pomoć pri odgonetavanju značenja dokumenta pisanog Vama nerazumljivim pismom, nebitno radi li se o ćirilici, hangulu ili kanji znakovima, uvijek se možete obratiti našoj agenciji Orbita te ćemo Vam pomoći pronaći vrsne prevoditelje ili sudske tumače koji će Vam pružiti usluge prijevoda i transliteracije na željeni jezik i pismo.

Možete nas pronaći u Martićevoj 67 (Zagreb) ili nas kontaktirati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci možete pronaći na adresi – Ćikovići 109, Kastav, a kontaktirati na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

IT′S SHOWBUSINESS BABY! 🎉

 

„There′s no business like show business“. Još je davne 1946. godine, jedan od najvećih američkih kompozitora Irvin Berlin predstavio standard booma koji se tada odvijao u američkoj kinematografiji i glazbenoj industriji. Isto tako, vrlo vješto je opisao i važnost doze glamura, ushićenosti i posvete detaljima u svrhu promocije, gledano iz konteksta show businessa.

Danas, show business doživljava i prolazi kroz brojne faze, ali cilj je bio i ostao: privući pozornost, oduševiti i PRODATI blještavilo.

Poneku dozu show  businessa odnosno njegovih karakteristika, poput domišljatosti, usmjerenosti ili ekscentričnosti valja pokazati i primijeniti na svoj business – kakav god on bio. Naravno, tržište od Vas ne traži redove vatrometa i mjuzikle s Broadwaya, već odgovarajući sadržaj koji će biti potkrijepljen odgovarajućim marketinškim kanalima u različitim medijima, na digitalnim društvenim mrežama i na raznim drugim internetskim platformama, kako bi se Vaša vrhunska usluga ili proizvod lakše probio na neumoljivo tržište.

Kvaliteta je, naravno iznimno bitna, ona garantira za Vaš proizvod/uslugu, daje vrijednost za novac, ističe unikatnost i originalnost, dokazuje istinitost onoga što Vi tvrdite da posjeduje.

Dobra promocija Vam pomaže u izuzimanju od ostalih ponuditelja, ona je malen i vješt glasnogovornik, dobro poznaje područje u kojem djelujete, upoznata je s Vašim cjelokupnim asortimanom, stoji iza Vašega proizvoda i usluge, brendira ga, ističe, zna kako se postaviti u škakljivim situacijama, zna iskoristiti prilike tržišta, ublažiti slabosti, a snage istaknuti. Dobar promotivni sadržaj je zlata vrijedan, a stručni tim iz Orbite će Vam to i dokazati. Zvijezde našeg showbusinessa su redom iz područja marketinga – usmjerenog na sadržaje koje nudimo i koji će pomoći Vašim zvijezdama malih i srednjih businessa:

  1. Blog
  2. On-line PR objave
  3. Sadržaj vašeg Web-a

 

PONEŠTO O NAŠIM ZVIJEZDAMA…  

Namjera bloga je da informira, stručno analizira i razradi određenu temu te da u krajnjoj liniji istakne ono što je Vama bitno na Vašem Web mjestu i u drugim medijima. Teme su vezane uz Vaš business ili komplementarne s njim. Od Vas dobivamo određene smjernice kojih se držimo od samog početka, a potom se kreativno razuzdamo, obavimo „brainstorming“ 🧠 i bacamo se na ✍️.

Uz blog još jedan član PR tima je i PR objava na raznim kanalima (PR članci), prije svega na portalima, sa svrhom informiranja javnosti o novostima u Vašem poslovanju  za internetske tražilice i društvene mreže.

Web sadržaj podrazumijeva sastavljanje sadržaja za Vaše Web mjesto. Ovakav zadatak je poprilično iscrpan i predstavlja veliki zalogaj za svakoga tko poželi pokrenuti vlastiti business. Naš zadatak u ovom slučaju je originalno pobrojati, opisati što nudite, dati do znanja zašto su Vaši proizvodi i usluge korisni i potrebni, koja su Vaša postignuća i čime se još ponosite, gdje Vas naći i kako doći do Vas, razraditi blog na neku temu, sastaviti određenu ponudu za Vaš web shop itd.

 

KOME JE OVAKAV NAČIN PISANJA ZANIMLJIV?

Ovakvi načini pisanja posebno su zanimljivi za one koji se bave poslovima u turizmu 🌎, koji se žele baviti (ponuditeljima raznih vrsta turizma) i s turizmom povezanim djelatnostima (proizvodnim i uslužnim djelatnostima) poput gastronomije, enofilije, prirodne kozmetike sa OPG-ova, turističkih i ugostiteljskih objekata, turističkim uslugama, poslovanje turističkih agencija i ostalih dionika u turizmu.

Zanimljivo može biti i ostalim dionicima javnog sektora koji nisu usko povezani s turizmom. 👍

Da zaključimo, svi ste dobrodošli!

Ove spomenute novine daju Vam razlog da nas posjetite u Zagrebu u uredu u Martićevoj 67 (2. kat) na Kvaternikovom trgu, ili u uredu u Kastvu (Rijeka, Ćikovići 109). Ako Vam se pak ne da putovati i pješačiti,📞 nas na broj za Zagreb +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, za Rijeku +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, ili zaposlite svoje prstiće pa nam napišite @📧 na zagreb@orbitaprijevodi.com, odnosno info@orbitaprijevodi.com, radnim danom od ponedjeljka do petka, od 09:00 do 17:00 h.⏳

Daleki rođaci: Utjecaj drugih naroda na hrvatski jezik te njihova sinergija

Hrvatska – europski dragulj u središtu starog kontinenta. Portret s tisuću lica, satkan od zaštićenih materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih znamenitosti, koje datiraju iz doba prapovijesti pa sve do novije povijesti. Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnošću prirodnih ljepota gdje svaka za sebe priča određenu unikatnu priču. Klimatski raznovrsna, uspješno vlada svim godišnjim dobima, a geografske boje dijeli na sofisticirani sjever, moderni zapad, živopisan istok te temperamentni jug. Hrvatska je zemlja s istančanim okusom za vrhunsku i raznobojnu gastronomiju, tradicijska pića, a dom je i brojnih izuma poput izmjenične struje, padobrana, turbine, penkale, kravate i ostalih. Srčanost i ponos je ono što karakterizira prosječnog Hrvata, koji poštuje tradiciju, ali i raznolikost oko sebe. Zemlja je i sportskih talenata od nogometa preko dvoranskih sportova poput gimnastike, atletike, vodenih i zimskih sportova te umjetnički i kulturno uzvišena. Stoga, zbog svega navedenog, možemo tvrditi kako Hrvatska izaziva popriličan interes javnosti, i to još zahvaljujući turizmu koji promocijom svih prirodnih i kulturnih blagodati utječe na osviještenost i interes mnogih segmenata tržišta.

Ipak, zbog utjecaja mnogih drugih naroda kroz povijest, možemo kazati kako je Hrvatska prigrlila brojne navike u ponašanju i značajkama u jeziku koji izvorno ne potječu s naših prostora. Hrvatska zajedno sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Bugarskom, Rusijom i sl. dijeli verbalne i pisane sličnosti, a razumijevanje je vrlo dobro ili gotovo idealno. Tako je primjerice mađarizam/hungarizam zbog povijesnih okolnosti, vjerojatno i najzastupljeniji s posuđenicama uz slavizme kada razmatramo prostor bliži Hrvatskoj. Neki od mađarizma su: bunda (krzneni kaput) „lopov“ (kradljivac), „soba“ (prostorija) i sl.

S nešto daljeg, orijentalnog područja poput Turske, prisvojili smo riječi i žargonizme za koje se ne koriste hrvatske inačice riječi ili one gotovo ne postoje. Neki od usvojenih prilagođenica (turcizma) su: „čaj“ (topli biljni/voćni napitak), „šećer“ (slador), „džezva“ (posuda za kuhanje napitaka), „džep“(-ušiven/našiven tkaneni dio na odjeći), „sat“ (ura), „bećar“ (mladi neženja, samac, veseljak) i sl., kao i pristranost Hrvata kavi/čaju i provođenju vremena „na kavi“. No na tipičan hrvatski način 😊.

Brojne suvremene europske države također su, kroz povijest, utjecale na hrvatski jezik. Jedna je tih zemalja je i Njemačka, od koje smo, osim, ljubavi prema pivu i ostalim pivskim prerađevinama, i perec pecivima, usvojili i mnoge njemačke izraze poput: „beštek“ (pribor za jelo), „čušpajz“ (varivo), „fen“ (sušilo za kosu), „rikverc“ (unatrag) itd. Procjenjuje se kako u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizma koje Hrvati koriste u svakodnevnoj komunikaciji, što je značajna zastupljenost. Nadalje, brojne riječi iz engleskog jezika postale su internacionalizmi zbog tehnoloških dostignuća pa se tako i u Hrvatskoj obavezno koriste, zamjenjujući hrvatsku inačicu, poput primjerice riječi „blog“ (internetski dnevnik ili digitalni dnevnik), „brand“ (marka), „link“ (poveznica), „event“ (događaj) itd. Zatim, u pojedinim sjevernim dijelovima Hrvatske mogu se čuti i neki stari izrazi koji neodoljivo podsjećaju na engleske poput „fajn“, npr.  „Ona je baš fajn“ odnosno „Ona je baš dobra“ (eng. fine“- dobro). Osim proizvodnje visokokvalitetnih vina i sireva, poput onih u Francuskoj, Hrvati u verbalnoj komunikaciji proizvode i posuđenice iz francuskog poput „kamion“ (veliko vozilo, fran. “chamion”), „marš“ (pokret, fran. ”marche”), „šofer“ (vozač, fran. ”chaufer”), „parfem“ (miris, fran. ”parfumer“). Talijanizmi su također vrlo zastupljeni na zapadu Hrvatske  odnosno u Istri, te na jugu Hrvatske tj. u Dalmaciji. Talijanizmi kao što su „barka“ (čamac), „pjat“ (tanjur), „šporko“ (prljavo), „šjor“ (gospodin) i sl., spretno su se udomaćili u narječje čakavštine i ikavske govore.

Jedan od egzotičnijih ako ne i najegzotičniji jezik uz turski je i perzijski jezik, za kojeg nemamo tuđice, ali pregledavajući mnoge znanstvene, arheološke i povijesne članke te istraživanja povjesničara i znanstvenika iz područja genetike, korisnici Interneta mogu doći do zanimljivih teorija o tome kako porijeklo Hrvata seže u doba stare Perzije uz ostale poznate, priznate i diskutabilne teorije o slavenskom podrijetlu.

Tako se prema nekim istraživanjima smatra kako ime Hrvati vuče korijen iz iranske ili arijske riječi koje se kasnije pretvorilo u „Harahwaiti“. Smatra se kako navedeni podatak  datira iz 3750. godine prije Krista, a u jednom rukopisu koji datira iz 1370. pr. Kr. spominju se Hrvati i njihov jezik kao „Hurrvuhe“. Potom, ista teorija opisuje i seobu te dolazak Hrvata na današnje područje kao i prihvaćanje slavenskog jezika i naziva nakon osvajanja prostora.

Ova teorija, kao i mnoge druge, koje ugledaju svjetlo dana na brojnim portalima otvaraju brojne diskusije, no „dok je svijeta i vijeka“ bit će i utemeljenih i neutemeljenih pretpostavki. Iako je evidentno kako nas dijele brojne kulturološke, geografske, vjerske, demografske i ostale razlike, ne može se uskratiti činjenica kako i Republika Hrvatska i Republika Iran raspolažu jedinstvenim prirodnim i kulturnim ljepotama, a ljepota dobrih odnosa i komunikacije je u poštivanju i učenju istih.

Stoga, između ostalih, najčešće traženih svjetskih jezika poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog i sl., potom regionalnih kao što su slovenski, srpski, makedonski itd., Orbita nudi i prijevode tzv. egzotičnih jezika.

U toj skupini se uz kineski, indonezijski, hindi našao i perzijski jezik, za sve građane kojima je prijevod spomenutog jezika potreban – uz pomoć naših vrsnih licenciranih prevoditelja agencija ORBITA može osigurati ovjereni prijevod svih dokumenata.

Zato svratite do nas, u Martićevu 67 (Zagreb), kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci pronaći ćete na adresi – Ćikovići 109, Kastav, kontakt br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

Orbita – „Navratite do nas po svoju šalicu prijevoda.“

Sudski tumači za sve jezike – Orbita

Treba li Vam ovjereni prijevod sudskoga tumača, usmeno prevođenje, individualna poduka iz stranih jezika, lektura?

M +385 (0)91 612 6784, +385 (0)98 163 19 30

T +385 (0)1 2018 053

Odmah odgovaramo i na svaki Vaš upit poslan putem e-maila: info@orbitaprijevodi.com ili zagreb@orbitaprijevodi.com 

Koje usluge nudimo? Nudimo sve vrste prijevoda: ovjerene prijevode s pečatom sudskog tumača, obične prijevode, usmene prijevode (simultane i konsekutivne), lekturu tekstova, individualnu poduku iz stranih jezika (slovenskog, engleskog, talijanskog te hrvatskog za strance).

Kako provodimo navedene usluge? Dokumente nam možete donijeti osobno u naš ured u Zagrebu, skenirati ili uslikati pametnim telefonom i poslati nam na naše mobilne uređaje putem Vibera, WhatsAppa ili Messengera. Možete nam ih poslati i na naše e-mailove, kao i kontaktirati nas putem Facebooka – Orbita prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn. Tu smo za Vas i putem obične pošte ili faksa. Prevedene tekstove dostavljamo Vam na Vama najprikladniji način (šaljemo ih poštom na Vašu kućnu adresu, e-mailom, preuzimanjem u našem uredu)

Jezici? Imamo široku mrežu suradnika, ovlaštenih sudskih tumača i prevoditelja za: slovenski, srpski, engleski, talijanski i njemački jezik, kao i za sve ostale jezike.

Kada? U uredu smo svakim radnim danom od 9 do 17 sati, a na naše mobilne uređaje (+385 (0)91 612 6784, +385 (0)98 163 19 30) za Vas smo dostupni 24 sata dnevno.

Gdje? Nalazimo se u samom centru Zagreba, u Martićevoj 67 na Kvaternikovom trgu, na frekventnom sjecištu tramvajskih i autobusnih stanica. Ukoliko dolazite autom, parkiranje je omogućeno u prostoru unutar dvorišta ili u prizemnoj garaži u sklopu zgrade.

Hitnoća? Mogu li prijevod dobiti istoga dana? Izuzetno smo fleksibilni i trudimo se svakoj našoj stranci osigurati uslugu prijevoda u najkraćem mogućem roku. Prijevod dokumenta od 1 stranice (do 1 kartice teksta koja iznosi 1800 znakova uključujući razmake) za traženije jezike (engleski, njemački, talijanski, slovenski, srpski) kod nas je moguć i unutar 2 sata od Vašega upita. Opsežniji prijevod teksta na slovenski ili srpski jezik kod nas možete dobiti isti dan.

Cijena usluge/Koliko će me to koštati? Cijena prijevoda ovisi o broju znakova, ovjeri i težini odnosno sadržaju teksta. Za traženije jezike (engleski, njemački, talijanski, slovenski, srpski) cijena ovjerenog prijevoda iznosi 150,00 kn/kartica teksta (1800 znakova uključujući razmake, izračunatih u Wordu). Cijenu prijevoda ostalih jezika šaljemo Vam kroz ponudu unutar sat vremena od Vašega upita.